Govoreći o godini na izmaku, ekonomska analitičarka Ana Nives Radović ističe da akcenat ne može biti stavljen na konkretan veliki događaj koji je uslijedio i koji je na pozitivan ili negativan način uticao na crnogorsku ekonomiju.
“Već je postojao niz procesa koji stvaraju preduslove da se veliki pomaci dogode u narednim godinama. Većina parametara, izuzimajući nivo javnog duga, ipak je ohrabrujuća, za razliku od onih koji su postojali u prethodnim dvjema godinama. Sve ovo, međutim, ostaje vidljivo samo onima koji ove podatke čitaju iz statistika, dok građani te pomake ne mogu da osjete, što znači da preostaje još mnogo toga što je potrebno da bi se njihov standard poboljšao, a uz postojeću dinamiku to nije realno očekivati prije 2020. godine”, ocijenila je za CdM Radović.
Poručuje da je Vlada, prije svega, mogla da iskoristi godinu koju je obilježila niska cijena energenata za akumulaciju budžetskih sredstava kroz veće akcize na gorivo.
“Budući da je još krajem 2014. bilo jasno da će ovo biti godina jeftinije nafte u odnosu na prethodnih nekoliko godina i tu je propuštena velika šansa za djelovanje koju je, međutim, moguće iskoristiti sada”, ocijenila je Radović.
Gledano iz sadašnjeg ugla, ističe ona, Vlada je mogla da uradi mnogo više na smanjenju poreskog duga, kreiranja boljeg biznis ambijenta i, uopšte, promovisanja investicionih potencijala.
“No činjenica je da nijesu postojali tehnički uslovi za takve poteze, ali i da ih je bilo neophodno stvarati, a koliko se na tome radilo vidjećemo u 2016. godini”, kazala je Radović.
Dakle, šta je od Vladinih aktivnosti zaista bilo za pohvalu vidjećemo tek u narednoj godini.
“Jer u 2015. nijesmo imali konkretan rezultat, već niz započetih procesa. S obzirom da su finansije oblast u kojoj se ne nagrađuje trud, već krajnji ishod, ipak je prerano za hvalospjeve”, ocijenila je Radović.
Na 2016. se može gledati s velikom dozom optimizma samo ako se vjeruje da se, kao u ovoj godini, mnoge šanse neće propustiti.
“Stoga će sve zavisiti od brzine donošenja odluka i načina na koji promovišemo zemlju kao investicionu destinaciju. Ovo će, za razliku od nekoliko prethodnih, konačno biti godina u kojoj će mnogo više toga zavisiti od lokalnih poteza nego od globalnih faktora, zbog čega su sve oči sada uprte u domaće institucije koje ne smiju gubiti vrijeme”, ocijenila je Radović.
Demokratskoj partiji socijalista početak izgradnje prve dionice autoputa Bar – Boljare ostaće upamćen kao najznačajniji ekonomski događaj ispisan u crnogorskoj istoriji tokom ove godine.
“Zato što je riječ o najvećem i najzahtjevnijem infrastrukturnom projektu u istoriji Crne Gore, koji će na mnogo načina uticati na budućnost države”, kazali su CdM-u iz DPS-a.
Za Mirka Stanića iz SDP-a odlična turistička sezona umnogme je napunila budžetsku kasu.
“Odlična turistička sezona je doprinijela rastu prihoda i određenom pevećanju zapošljavanja građana Crne Gore i veoma je bitno da posvetimo pažnju ovom strateškom razvojnom potencijalu naše države na način koji će omogućiti punu valorizaciju potencijala, ali i izgradnju turističkih a ne stambenih jedinica na našem primorju”, ocijenio je za CdM Stanić.
Na drugoj strani, za potpredsjednicu Socijalističke narodne partije Danijelu Pavićević taksa na gorivo je bez sumnje na listi ekonomskih promašaja ove godine.
“Ekonomski događaj koji je obilježio godinu na izmaku, po meni, je drsko otimanje iz džepova osiromašenih građana putem takse na gorivo i objašnjenje te otimačine onom poznatom rečenicom o gorivu kao luksuzu, koja je u duhovitom crnogorskom narodu podstakla razne šale i humor. Dalja pljačka je, podsjećam, zaustavljena na inicijativu SNP”, istakla ja za CdM Pavićević.
Poslanik Pozitivne Srđan Perić za CdM ističe da ne postoji neki posebni ekonomski događaj koji je obilježio godinu na izmaku.
“Prije se može govoriti o tendenciji, nego li o događaju, a radi se o nastavku prakse zaduživanja. Postavlja se osnovno pitanja da li će crnogorski građani i privreda biti u stanju da servisiraju te i tolike dugove? Nažalost, naša privreda se suočava sa sve većim problemima i dubiozama, pa je sasvim realna bojazan da ona teško da može odgovoriti tom zadatku. Premalo stvaramo nove ili dodatne vrijednosti, a previše novca ide na nerezonske troškove. Čini mi se da je to nešto što Vlada jednostavno ignoriše ili pak odlaže suočavanje sa neprijatnom realnošću. Taj i takav pristup mora da se mijenja i mi se moramo suočiti sa problemom kako bi počeli da ga rješavamo, a time i mijenjamo ustaljenu praksu”, ocijenio je Perić.
Portparolu Demokratske narodne partije Milunu Zogović teško je akcentovati neki ekonomski događaj koji je obilježio ovu godinu.
“U moru ekonomskih promašaja, u ambijentu gdje ne postoji ekonomska logika i gdje se politika stavlja ispred iza i iznad ekonomije a većina privatizcija, prodaja i poslova je predmet interesovanja tužilaštva, teško je markirati konkretan slučaj u kojem je bilo najviše zloupotreba službenog položaja, odsustva transparentnosti, korupcije i drugih oblika kršenja zakona. U takvoj konkurenciji nezahvalno je licitirati od kojeg vladinog posla su poreski obveznici zapravo imali najviše štete. Svakako, udaranje kamena temeljca na trasi autoputa, u susret kongresu Socijaldemokratske partije po mnogima je najupečatljivije”, ističe Zogović.
Za lidera Liberala Andriju Popovića jedan od najsmjelijih projekata moderne crnogorske države, izgradnja autoputa Bar-Boljare, obilježio je godinu na izmaku.
“Početak izgradnje prioritetne dionice Smokovac-Mateševo nešto je što će uticati na ukupan razvoj državne ekonomije i finansija ali i dugoročno na kvalitet života svih građana Crne Gore. Naročito je ovo korisno za održivost i ujednačenost razvoja sjevernog regiona, koji postaje pristupačniji i konkurentiji. Uvjereni smo da će ova investicija biti iskorištena na najbolji način i da će dati veliki zamah crnogorskoj ekonomiji”, ocijenio je Popović.
I za predsjednika Crnogorske demokratske unije Miodraga Vlahovića početak gradnje auto-puta prema crnogorskom sjeveru, odnosno potpisivanje ugovora o tome, je na listi najboljih ekonomskih događaja.
“Iskoristio bih priliku da pomenem da taj projekat, iz više razloga, treba zvati Ulcinj-Boljare. Naša zemlja, sa te strane, “počinje” u Ulcinju, a dio Jadransko-jonskog auto-puta će, jednog dana, doći i do Ulcinja. To je projekat koji u sebi sadrži i dobre i loše osobine i komponente. Potencijalno loše su vezane za finansijske elemente, u smislu budžetske održivosti, i u odnosu na potrebu ispunjenja svih elemenata i rokova iz ugovora sa kineskim partnerom. Bolja komunikacija sa Sjeverom je istorijska potreba”, ukazao je Vlahović.
