Rabrenović ističe da brend države objedinjuje i promoviše svu kvalitetnu ponudu zemlje te da Crna Gora ima šta da ponudi od istorije, kulture, pa do prirode i prirodnih i ljudskih resursa.
“Brendiranje države je proces koji traje, a prvi korak u njemu jeste izbor žiga nacionalnog brenda i donošenje potrebnih podzakonskih akata kako bismo se na kvalitetan način predstavili u svijetu”, ističe Rabrenović.
VN: Grafičko rješenje znaka nacionalnog brenda nedavno je predstavljeno javnosti. Na čemu ćemo sve moći vidjeti nacionalni žig?
RABRENOVIĆ: Rješenje znaka nacionalnog brenda Crne Gore zasnovano je na tradicionalnom crnogorskom grbu i samim tim potpuno je usklađeno sa postojećim državnim simbolima. Način njegove upotrebe će tek biti definisan zakonom o nacionalnom brendu, koji je u fazi predloga, te podzakonskim aktima, i to u smislu da njegova upotreba bude vrlo dostupna, ali uz poštovanje određenih standarda. Cilj je da žig bude na što većem broju crnogorskih proizvoda koji su prepoznati po kvalitetu, ali i uspješnih sportskih klubova i sl. Na taj način će se posredstvom kako kvalitetnih, tako i tradicionalnih crnogorskih proizvoda izazvati asocijacije kod inostrane javnosti na državu Crnu Goru, što bi u krajnjem rezultiralo mnogobrojnim benefitima, kako ekonomskim, tako i društvenim, socijalnim i političkim.
VN: Ko određuje šta se sve može naći pod žigom nacionalnog brenda? Koji su to kriterijumi koji moraju biti ispunjeni?
RABRENOVIĆ: Oblast nacionalnogbrendiranjau Cmoj Gori će dobiti zakonodavni okvir usvajanjem zakona o nacionalnom brendu Crne Gore, koji je u ovom trenutku u fazi predloga. Zakonom će biti jasno definisani kriterijumi na osnovu kojih će, kako privredni subjekti, tako i fizička lica, moći da ostvare pravo na upotrebu znaka nacionalnog brenda.
VN: Da li i na koji način građani mogu doprinijeti uspješnosti brendiranja države?
RABRENOVIĆ: S obzirom na činjenicu se brend gradi od “iznutra ka spolja”, to je neophodno da domaća javnost spozna sve potencijalne benefite nacionalnog brendiranja, te da bude uključena u njegov proces, da se saživi sa nacionalnim vrijednostima, razvija nacionalni duh i vjeruje u sam proces nj egove izgradnje. Na taj način bi i svakodnevne aktivnosti građana bile u funkciji razvoja nacionalnog brenda. Dakle, uključivanje građana u proces brendiranja je neminovno. Osim kompanija, sportskih klubova i si., i civilni sektor kroz svoje aktivnosti može znatno doprinijeti promociji nacionalnog brenda. TakoI de, od velikog začaja je i uloga medija, od kojih se očekuje aktivno učešće i znatan doprinos u promociji nacionalnog brenda.
VN: Da bi proces brendiranja bio sproveden sa uspjehom, da li on podrazumijeva određene troškove za državu i kakve?
RABRENOVIĆ: Proces brendiranja je sam po sebi dugotrajan i skup i kao takav iziskuje ulaganje znatnih finansijskih sredstava, kako privatnog, tako i javnog sektora. Međutim, mnoge aktivnosti koje indirektno utiču na razvoj nacionalnog brenda su sastavni dio redovnih i svakodnevnih aktivnosti institucija, privrednih subjekata i fizičkih lica. Kada govorimo o finansijskim sredstvima koja su direktno namijenjena razvoju nacionalnog brenda, možemo pomenuti sredstva kojima se finansiraju redovne aktivnosti Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača. Takođe će u narednom periodu, zavisno od raspoloživog budžeta, biti definisana podsticajna sredstva za razvoj crnogorskih brendova koji će uticati na razvoj brenda države i na njegovu prepoznatljivost u inostranstvu. Na kraju je posebno važno istaći da će benefiti od nacionalnog brendiranja znatno premašiti iznos uloženih sredstava u sam proces brendiranja, jer svaki uložen euro u razvoj nacionalnog brenda i promociju njegovih materijalnih i nematerij alnih vrij ednosti se mnogostrugo vraća.
VN: Da li postoji neki plan ili strategija na koji način će se graditi nacionalni brend?
RABRENOVIĆ: Pored već navedenog zakona o nacionalnom brendu, koji je u fazi predloga, razvoj brenda države planira se i strategijom razvoja nacionalnog brenda Crne Gore, akcionim planom za njenu realizaciju i planom za komunikaciju sa domaćom i stranom javnošću, odnosno komunikacionim planom.
VN: Kada možemo očekivati prve rezultate nacionalnog brendiranja?
RABRENOVIĆ: S obzirom da je zakon o nacionalnom brendu u fazi predloga, a da je usvajanje strategije razvoja nacionalnog brenda planirano za treći kvartal tekuće godine, biće neophodno izvjesno vrijeme nakon donošenja zakona i usvajanja strategije kako bi se javnost upoznala kako sa procesom nacionalnog brendiranja, tako i sa njegovim značajem za unapređenje i razvoj države i njene prepoznatljivosti van njenih granica. Brendiranje države je dug i zahtjevan poroces koji iziskuje, prije svega, jasnu i nedvosmislenu odluku države koja želi da se brendira, da bi zatim sve relevantne institucije preuzele svoje obaveze u realizaciji plana razvoja nacionalnog brenda.
