Reagovanje prenosimo u cjelosti:
„Pljevlja su rudarski grad u kojem je Rudnik uglja AD Pljevlja prepoznatljiv kao dio identiteta ove sredine. Više od deceniju i po na čelu grada, kao dio lokalne vlasti, bio je SNP – partija kojoj, na očigled javnosti, nikada nije smetalo poslovanje RUP-a, niti je ikada za postojeće stanje u gradu tražila „krivca“ u našoj kompaniji. Iz svega navedenog sasvim je jasno da je riječ o političkom prikazivanju virtulenog stanja, na bazi neutemeljnih konstatacija, sa ambicijom političkog obračuna sa aktuelnom vlasti, a preko leđa Rudnika. Izgleda, da je u ovom trenutku, partijski interes jači i od više nego fer odnosa između Rudnika i Opštine, građenog kroz uzajamno povjerenje i poštovanje u više decenija saradnje na prostoru Pljevalja. Iako smo iznenađeni navedenim konstatacijama u saopštenju SNP-a i nije nam jasno đe su do sada bili, mi ćemo se, kao i do sada, baviti isključivo činjenicama.
Rudnik uglja AD Pljevlja izvodi rudarske radove na teritoriji opštine Pljevlja od 1952. godine, u cjelosti u skladu sa relevantnim zakonima iz oblasti rudarstva. Kompanija preduzima sve mjere i aktivnosti na zaštiti životne sredine predviđene zakonskim propisima za ovu vrstu djelatnosti (Zakon o rudarstvu, Zakon o životnoj sredini, Zakon o upravljanju otpadom, Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu i niz drugih zakonskih i podzakonskih akata).
Kako poslujemo u skladu sa zakonskim obavezama, tako smo i po pitanju izbora lokacija odlagališta otkrivke, a prije svega spoljnih, imali sva odobrenja nadležnih organa, kako na državnom, tako i opštinskom nivou. Iz toga i proizilazi da nijedan posao nijesmo radili mimo pribavljenih dozvola i neophodne dokumentacije, bilo da govorimo o odlagalištu na koti 810 – „Kipa“ ili „Jagnjilu“.
Svjesni smo da površinska eksploatacija u Rudniku uglja sama po sebi znači djelimično devastiranje zemljišta i da sami prostor za odlaganje otkrivke, „Kipa“ i „Jagnjilo“, nije bio lak izbor, ali je i svima koji su radili i rade u Rudniku poznato je da su to bile jedine realno održive lokacije koje su obezbjeđivale kontinuitet proizvodnje, i da su u donošenju odluka o tim lokacijama učestovali i neki sada visoki funkcioneri SNP-a. Tačno je da oba odlagališta imaju djelimičan uticaj na životnu sredinu, ali činjenice su drugačije od onih koje SNP navodi u saopštenju. Naime, odlagalište „Kipa“ je potpuno rekultivisano, u granicama u kojim je to bilo moguće, i danas se na tom prostoru nalaze mnogi stambeni objekti legalno izgrađeni. Kada je u pitanju odlagalište „Jagnjilo“ koje je još uvijek u funkciji, na njemu je u manjem dijelu izvršena rekultivacija, a potpuna rekultivacija će biti realizovana po završetku eksploatacije, tj. u narednih nekoliko godina.
Pored rekultivacije spoljnih odlagališta otkrivke, Rudnik redovno i u skladu sa zakonskim obavezama vrši poslove rekultivacije i na unutrašnjim odlagalištima.
Naime, na površinskom kopu „Potrlica“, gdje su stvoreni uslovi razvoja rudarskih radova, rekultivacija se vrši na prostoru „Kutlovače“, što se može i vidjeti obilaskom tog prostora. U okviru Ljuće- šumanskog basena potpuno je rekultivaciji priveden kop „Šumani II“, dok je više od 90 odsto rekultivacije završeno na kopu „Ljuće“. Kop „Šumani I“ je na osnovu prostorno planske dokumentacije, u okviru izgradnje bloka II TE „Pljevlja“, opredijeljen za deponuju pepela i šljake, i ovaj prostor je u vlasništvu EPCG, tako da u tom dijelu Rudnik niti može niti ima obavezu rekultivacije.
Sve ovo ukazuje da rekultivacija nikada nije bila na poslijednjem mjestu u Rudniku uglja AD Pljevlja, kako se navodi u saopštenju SNP-a, već je RUP bez obzira na svoj status, državna ili privatna kompanija, vršio rekultivaciju na svim degradiranim površinama gdje su rudarskim radovima stvoreni preduslovi za to.
Konstatacija da je RUP obavezan da izdvaja jedan euro po proizvedenoj toni uglja za rekultivaciju, u najmanju ruku nam je nepoznata i očigledno je proizvod neutemeljenih i nestručnih procjena. Ni jedan zakon u Crnoj Gori ne propisuje izdvajanje jednog eura po toni uglja za rekultivaciju, a dopunski rudarski projekat precizno definiše ovo pitanje.
Dakle, svim svojim aktivnostima do sada, kada je u pitanju rekultivacija degradiranih prostora, sasvim je jasno da RUP nije kršio zakonske propise koji regulišu ovu oblast, već je uvijek značajnu pažnju posvećivao rekultivaciji zemljišta znajući da zbog prirode djelatnosti i blizine grada djelimično utiče na kvalitet životne sredine. Sve to je i vidljivo na prostoru u dijelu grada iza jugopetrolove pumpe, zatim Ljuće-šumanskog basena, unutrašnjih i spoljnih odlagališta. Zato ćemo i u narednom periodu značajnu pažnju posvećivati ovom pitanju, a novim organizacionim modelom biće i dodatno pojačane pozicije koje se odnose na zaštitu životne sredine, čime će i segment zaštite životne sredine biti dodatno ojačan. Takođe, nastavićemo da i sredini u kojoj poslujemo u mjeri realnog vratimo to što narušavamo, kroz aktivnosti podrške i pomoći u mnogobrojnim oblastima, ali i svih drugih vidova podrške u koje se uključujemo kada god postoji potreba, pri tom izmirujući sve obaveze koje imamo prema lokalnoj upravi.
Gospodo iz SNP-a sve ovo vam je poznato, zato ostavite Rudnik da radi svoj posao i nemojte se prepucavati preko naših leđa“, zaključuje se u saopštenju.
