Gvozdenović je na početku kazao da u ovom momentu najbolju ilustraciju uslovnog konflikta želja i odgovornosti predstavlja pitanje ulcinjske Solane koja se nalazi u žiži izložbene obrade u Veneciji.
Solana je, kako je rekao, evropska i svjetska, koliko i crnogorska.
“Zbog toga smo je postavili u žižu interesovanja ovdje, u našem paviljonu, u okviru manifestacije koja je paradigma, ne samo arhitektonske, nego i opšte internacionalne kreativnosti”, dodao je Gvozdenović.
Budućnost Solane je, ističe on, multidisciplinarno pitanje.
“Arhitektonska vizija te budućnosti je jedan od objektiva kroz koji hoćemo da tu budućnost sagledamo. I, već u tom arhitektonsko-urbanističkom rakursu, imamo čak četiri rješenja, koji, svaki na svoj način, prepoznaju i sugerišu buduću konceptualnu formu ovog područja”, naveo je Gvozdenović.
Prema njegovim riječima, Solana ne smije biti prost objekat konzervacije.
“Ona zaslužuje i više i bolje. Današnji specifikum i vrijednosti Solane nastali su kao nenamjerni produkt drugačijeg, prvenstveno ekonomski motivisanog djelovanja ljudi, u jednom vremenu. Mi, ljudi ovog vremena nemamo pravo na pasivnost. Dužni smo da Solani obezbijedimo trajnost vrijednosti koje ima, ali i transfuziju za novi uzlet. Tu nema prostora za greške, za nečinjenje, za puke deklaracije”, naglasio je ministar.
Gvozdenović je rekao da je Solana za Crnu Goru izuzetno važno raskršće, jedno od onih za koje Ernest Hemingvej kaže da, u pravilu, nemaju putokaze.
“A nama treba putokaz. Mi ga tražimo, i ovdje i drugdje. I siguran sam, naći ćemo ga. Zato nam treba argumentovana i pozitivno motivisana razmjena ideja. O Solani, o drugim solanama, o prostoru uopšte. Jer, bez obzira da li prostor tretiramo kao resurs ili kao egzistencijalni fundament, njegov kvalitet i njegova budućnost tangiraju svakog od nas”, dodao je on.
Kao što u Veneciji tretiramo Solanu tako ćemo, ističe Gvozdenović, u svim prilikama javno testirati sve inicijative i podizati motivaciju stručne i laičke javnosti za traženje pravih odgovora na ključna pitanja crnogorskih prostornih i drugih vrijednosti.
“Nećemo se libiti da čujemo one koji znaju, pa i one koji drugačije misle ili koji u ovakvim diskursima pronalaze neke „druge teme“. Uostalom, da se našalim citirajući grčkog filozofa Epikteta – priroda je čovjeku dala par ušiju, a samo jedan jezik, da bi mogao duplo više da sluša, nego što govori”, kazao je on.
Za savremenu Crnu Goru, smatra Gvozdenović, neodlučnost može biti najveća opasnost.
“Problem ne nestaje ako zažmurimo. Jedino će ogledalo prestati da plače ili da se osmjehuje kad i onaj ko ispred njega stoji. Sve drugo ima svoj sopstveni tok. Strah od odluke, uostalom kao i udobnost nečinjenja, donose poraze čak i onda kada bismo mogli napraviti uspjeh, ako bismo pokušali. Istina, sve što učinimo, samo je kap u moru onih vrijednosti koje smo zatekli, ali se to čitavo more, od takvih kapi sastoji. Znanje smanjuje neodlučnost i strah. Zato je Crna Gora odlučna da čuje i uči i da joj kapije budu uvijek otvorene. Jednu od tih kapija otvaramo danas”, zaključio je on.
Posao uspješno obavljen
Svi timovi i kustosi su radili veoma naporno posebno u posljednjih deset dana i možemo reći da smo posao odradili veoma uspješno jer već juče i danas izložbu je posjetio veliki broj ljudi, kazala je komesarka crnogorskog paviljona Dijana Vučinić.
Kako je dodala, paviljon je karakterističan između ostalog jer se ne nalazi gdje i ostali.
“Nalazi se u gradu, tako da ko god dolazi ovdje dolazi samo zbog našeg paviljona. Reakcije su jako dobre”, rekla je Vučinić.
Brinulo ih je kako će se autorske ideje sprovesti u izložbu.
“Izložba je uspjela onako kako smo željeli. Četiri su različita projekta, ali im je zajedničko to što Solanu postavljaju kao centar regije”, rekla je Vučinić.
Kako je dodala, naš tim i postavka ni u jednom segmentu ne zaostaje za ostalima.
“Očekujemo da se sada diskutuje o Solani i otvaranje debate, a pitanje je kako će se dalje razvijati”, zaključila je Vučinić.
Na bijenalu su predstavljena četiri projekta, tri međunarodna i jedan crnogorski.
Kako je kazao član našeg tima The Trigger 50/50 Marko Stjepčević njihov rad je izdvojilo to što nije posrijedi arhitektonski projekat.
“Ovo je više razvojna strategija koja sagledava sve potencijale i probleme Solane. To je strategija koja može da bude primijenjena sa pet ili devedeset pet odsto, ali to nije poenta. Poenta je da postavimo okidač koji bi ponovo pokrenuo krug održivosti koji je nekada postojao”, objasnio je Stjepčević.
Članica tima LAAC Architects Ketrin Aste rekla je da je ime njihovog projekta koegzistencija.
“Želimo da pokažemo da postoji veza između čovjeka i onog što je stvorio i prirode. Objašnjavamo na koji način najbolje ostvariti tu vezu”, rekla je ona.
Kako je dodala, 3D prezentacija pokazuje kako na najbolji način spojiti to dvoje kako se razlike ne bi vidjele.
Član tima LOLA Landscape Eric-Jan Pleijster kazao je da se njihov projekat zove Solana-piramida vrsta.
“Opisuje pun ekološki potencijal Solane. Ona je na raskrsnici-ili može da ode jako lošim putem, pa da i flamingosi odu. Naš projekat ima drugačiji pristup-povećanje biodiverziteta. Želimo da imamo ulogu u diskusiji o Solani i da naša tema bude jedna od tema jer smatramo da je zaista bitno očuvanje ekološkog potencijala. To je posao za Vladu i za lokalno stanovništvo”, rekao je on.
Članica tima ecoLogicSTUDIO Klaudija Paskvero je rekla da se njihov projekat “Solana open aviary” fokusirao na koncept veze čovjeka i vrsta koje žive na Solani kako bi koegzistirali ljudi i ptice.
“Cilj nam je da sve ono što se sagradi na Solani bude korisno i ljudima, ali da ne škodi pticama i da im omogućava razmnožavanje”, rekla je ona.
FOTO: Luka Bošković i CdM
