Predstavnici Komore kazali su da je prednost Crne Gore, u odnosu na druge turističke destinacije, u raznovrsnosti ponude na malom prostoru.
“Osim toga, Crna Gora spade u sigurnu zemlju, sa malim procentom kriminala, a Svjetska turistička organizacija nas ističe kao pozitivan primjer destinacije koja ostvaruje ubrzan razvoj”, rekli su agenciji Mina-business iz PKCG.
Oni su naveli da porast terorizma u svijetu utiče da se turisti prilikom odabira destinacije za odmor odlučuju za sigurne i bezbjedne destinacije kao što su Crna Gora i region.
“Iz istih razloga, očekivano je da atraktivne turističke destinacije, koje su pretrpjele terorističke napade bilježe pad dolazaka turista”, rekli su iz PKCG odgovarajući na pitanje da li će se nestabilna situacija u mnogim zemljama odraziti na dolazak većeg broja turista u Crnu Goru.
Crna Gora, kako su dodali, ima mogućnost i kapacitete da od turizma generiše prihode mnogo veće od sadašnjih.
“Prošle godine smo bilježili dolazak oko 1,7 miliona turista i ostvarili ukupan prihod od oko 830 miliona eura. Mogućnosti su iznad toga, što ne mora da se ogleda u većem broju dolazaka, već u kvalitetu ponude i većoj potrošnji turista”, smatraju u PKCG.
Prema njihovim riječima, turisti koji pretežno borave u privatnom smještaju na dnevnom nivou ostvaruju nižu potrošnju, što ukazuje da rast broja ostvarenih noćenja ne prati istim intenzitetom rast ukupnih prihoda.
“Hoteli sa tri do pet zvjezdica učestvuju sa 67 odsto od ukupnog broja hotelskih kreveta. S obzirom na teritorijalnu ograničenost Crne Gore, potrebno je stvoriti uslove za strukturne promjene u smještajnim kapacitetima, odnosno da se već postojeći hoteli niže kategorije vremenom osavremene i prevedu u hotele više kategorije“, smatraju u PKCG.
Turizam kao ekonomska djelatnost s opravdanjem ima status komponente od posebne važnosti za ukupnu ekonomiju Crne Gore. Potencijal s kojim raspolaže ta djelatnost čini je, kako se ocjenjuje, jednom od najperspektivnijih i najdinamičnijih u budućem ekonomskom razvoju. Ujedno, turizam predstavlja složen sistem koji se implementira kroz većinu sektora koji zajedno kreiraju ukupnu ekonomsku sliku Crne Gore.
“Pozicioniranje Crne Gore kao prepoznatljive turističke destinacije je i kroz povezivanje te grane sa poljoprivredom. Turizam i poljoprivreda su komplementarne grane, imaju izražen sezonski karakter, jer se turistička sezona poklapa sa povećanom proizvodnjom i ponudom sezonskih poljoprivrednih proizvoda”, podsjetili su iz PKCG.
Plasman domaćih proizvoda kroz turističku tražnju predstavlja, kako su kazali, takozvani ‘izvoz na pragu’, koji podrazumijeva prodaju domaćih proizvoda na domaćem tržištu kroz turističku tražnju. Na taj način će se kroz razvoj tih djelatnosti stvoriti materijalno-ekonomske pretpostavke za brži privredni razvoj i podizanje kvaliteta života.
“Turistička privreda se permanentno zalaže da se u Crnoj Gori stvara ambijent u kojem prioritet u zapošljavanju imaju domaći radnici. Potrebno je pojačati saradnju turističke privrede i obrazovnog sistema u cilju obrazovanja kadra potrebnog profila, jerobrazovanje kadra po redovnim programima često je neadekvatno stvarnim potrebama privrede“, ocijenili su u PKCG.
Povećavanjem smještajnih kapaciteta, uz povećanje ponude, otvara se potreba za novim kadrom, pa je potrebno kontinuirano organizovati treninge za stručno obrazovanje i kvalifikaciju kadra koji će zadovoljiti sve specifične zahtjeve i vrste ponuda u sektoru turizma. Primjenom te mjere moglo bi se uticati na značajno sniženje ukupne stope nezaposlenosti.
“Za dalji rast turističkih pokazatelja i prevashodno prihoda koji se generišu iz turizma Crnoj Gori su potrebni novi smještajni kapaciteti. Izražen je nedostatak smještajnih kapaciteta visokih kategorija i nepovoljna struktura smještaja, gdje dominira individualni smještaj sa 74 odsto koji treba standardizovati i objedinjeno ponuditi tržištu”, poručili su iz Komore.
Vrijednost investicija u visokokvalitetni turizam posljednje četiri godine bilježi, kako su rekli, rast i iznosi oko 200 miliona eura. Razvoj novih visokokvalitetnih smještajnih kapaciteta i povećanje udjela hotela u ukupnim kapacitetima predstavlja osnovni cilj koji će omogućiti povećanje kvaliteta turističke ponude.
“Na turističkoj privredi je da učini sve kako bi sezona što duže trajala, jer odmor na primorju nijesu samo plaže, kupanje, sunčanje. Treba afirmisati zdravstveni turizam, naše kulturno-istorijsko nasljeđe i potencijale zaleđa kroz povezivanje kontinentalnog i planinskog dijela Crne Gore sa morem”, precizirali su iz PKCG.
Oni su zaključili da je potrebno osmisliti raznovrsne sadržaje kao što su planinarenje i biciklizam, panoramske rute, rafting, kanjoning, sportsko avanturističke usluge kako bi svojim punim kvalitetom i kapacitetom valorizovali svoje ogromne potencijale i ostvarili cilj, odnosno cjelogodišnju sezonu.
