Ovim povodom Direktor direktorata za upravljanje turističkom destinacijom Marko Petričević istakao je da ovaj projekat, iako apstraktnog naziva, ima veoma jasne cijleve.
“Da u naredne dvije godine otvori novih 1000 radnih mjesta u turizmu, da isprovocira reakcije finansijskih instiutucija i Vlade da udruženim aktivnostima pomognu diversifikaciju našeg turističkog proizvoda kako u geografskom tako i u sadržajnom smislu. Takođe, cilj projekta je i da poveže turizam i kulturu i na taj način pomogne promovisanju naše kulture i očuvanju materijalne i nematerijalne kulturne baštine”, objasnio je Petričević.
On je dodao da će se oživljavanjem novih turističkih lokaliteta kroz ovaj projekat, pogotovo na sjeveru, pružiti prilika mnogim crnogorskim poljoprivrednim gazdinstvima i seoskim domaćinstvima da putem turističke ponude svoje proizvode turistima prodaju na kućnom pragu što je, kako kaže, najefikasniji vid izvoza.
“Priče koje prikupimo kroz ovaj projekat činiće glavni sadržaj za brošure i web sajt koje će se koristiti u projektu “Dobar domaćin”, koji se takođe planira u Ministarstvu i trebao bi biti aktiviran do kraja godine. Ovaj projekat predviđa da svi koji rade na “prvoj liniji” sa gostima budu obučeni da im ispričaju najljepše priče iz Crne Gore koje će gosti kasnije moći da materijalizuju tokom svog boravka. Kroz ovaj projekat očekujemo da neki od novoafirmisanih lokaliteta postanu i nove izletničke rute”, zaključio je Petričević.
Događajima u Plavu i Rožajama su prisustvovali predstavnici lokalnih turističkih organizacija Andrijevice, Petnjice, Rožaja, Gusinja, Plava i Plužina, turistički poslenici, kao i predstavnici medija.
Prisutni su iskoristili priliku i predložili neke od legendi i priča koje su vezane za turističke lokalitete koji imaju potencijal za valorizaciju.
“Vezirova džamija u Gusinju je legenda koju svi Gusinjani znaju – 1924. godine nije pala ni kap kiše za više od pola godine. Međutim, sastali su se vjerski poslenici sve tri vjere kako bi organizovali molitvu kojom bi prizvali kišu. Nakon nedjelju dana, kiša je počela da pada bez prestanka. Sveštenicima i mještanima nije preostalo ništa drugo osim da se mole za prestanak padavina. Da bi djelovala molitva, morali su u sanduk da ubace po zrno pijeska koje predstavlja svakog stanovnika Gusinja. Kisa je prestala, a i danas se u džamiji može naći sanduk u kome ima mnogo kamenčića i koji na neki način predstavlja popis građana Gusinja iz 1924. godine”, jedna je od legendi mještana.
Priča o Derman Dolu, koja je spasila Rožaje je samo još jedna koja je danas predstavljena službenicima Ministarstva održivog razvoja i turizma.
