Županović u intervjuu za Dnevne novine kaže da je neophodno formiranje strategije kulturnog turizma, a na bazi smjernica Master plana.
“To je neophodno i kada su ostali vidovi turizma u pitanju”, ističe Županović.
Vaša ocjena potencijala kulturnog turizma na nivou crnogorskog turističkog proizvoda?
-Prvenstveno bih želio da naglasim da gotovotrećina ukupnih putovanja ukIjučuje neku vrstu aktivnosti u pogledu kulture, sa permanentnom stopom progresije. To je ogroman potencijal u smislu atraktiranja navedene cilj ne grupe. Pored toga, treba reći da Crna Gora ima zaštićena područja pod plaštom UNESCO-a, te bih želio da naznačim institucionalni okvir kada je u pitanju značaj UNESCO-a. Treba reći da je prioritetan dokument Deklaracija o kulturnoj različitosti, usvojena 2001. godine, koja kao krucijalan “target” definiše očuvanje kulturne različitosti kao živuće i obnovljive vrijednosti. Navedena deklaracija je dobila razradu u Konvenciji o zaštiti različitosti kulturnih sadržaja i umj etničkih izraza usvojenoj 2005. godine. Kada govorimo o domenu razvoj a kulturnog turizma kao specifikuma na nivou EU, ICOMOS -Međunarodno vijeće za spomenike i lokalitete od kulturnog značaja kao nevladina organizacija profesionalaca 1999. godine definisala je Međunarodnu povelju kulturnog turizma, nazvanu “Upravljanje turizmom na mjestima od značaja za kulturnu baštinu”. Upravo se kulturni turizam vidi kao generator kulturne razmjene, koji nudi lično iskustvo ne samo na temu baštine iz prošlih vremena, već i svakodnevnog života. Dakle, ovim želim da apostrofiram da je navedenim strateškim okvirom u potpunosti stvoren fundament za razvoj kulturnog turizma svih destinacija koje su pod zaštitom UNESCOa, ali i koje zadovoljavaju ICOMOS postulate.
Koje su mogućnosti povezivanja kulturnog i ostalih vidova turizma?
-Kada govorimo o kulturnom turizmu, mora se definisati osnovna podjela turista u ovom segmentu, odnosno podjela na turiste koji su fundamentalno motivisani kulturom, zatim na turiste inspirisane kulturom, čija se pažnja zadržava samo na must see događajima, odnosno događajima u trendu i turiste usputne kulturne motivacije. Kada je riječ o konekciji kulturnog i kruzing turizma, pažnja se upravo mora posvetiti ovoj posljednjoj grupaciji. Treba reći da je Kotor maksimalno razvio segment kruzing turizma, koji se, naravno, može nadalje razvijati, prije svega poboljšanjem prihvatne i komunikacione infrastrukture. Međutim, ono što je od posebnog značaja je konektovanje navedenog sa ostalim vidovima turizma. U ovom slučaju dominantno mislim na kulturni turizam. Posmatrajući oficijelne podatke kada je u pitanju Dubrovnik, vidimo da je kompletan kontingent gostiju kruzing turizma absorbovan kada j e u pitanju obilazak bedema. Mislim da je to pravi model kom treba da težimo posebno imajući u vidu znatno veću dužinu kotorskih bedema u odnosu na dubrovačke. Pored konekcije sa kruzing turizmom, takođe je moguća konekcija kongresnim turizmom, jer treba istaći da su to gosti sa najvećim diskrecionim dohotkom, ali i istaknutim obrazovanjem, te slobodno vrijeme upravo koriste u izučavanju kulturnih znamenitosti.
Na koji način dalje unaprijediti kulturni proizvod Crne Gore?
-Mislim da je neophodno formiranje strategije kulturnog turizma, a na bazi smjernica Master plana. Navedeno je neophodno i kada su ostali vidovi turizma u pitanju. U tržišnom smislu, neophodna je klasterizacija i bolja povezanost kulturnih institucija sa turističkom privredom i menadžment destinacijskim organizacijama. Pored toga, neophodna je inventarizacija kulturnih dobara, jer pored kulturnih dobara koji su upisani u relevantne registre, postoje razni oblici kulturnih dobara koji još uvijek nijesu evidentirani, poput ruralne i bivše industrijske ili vojne arhitekture, austrougarskih utvrđenja, ali i djelova književnosti i izdavaštva. Ovo posljednje posebno želim da apostrofiram, da u tom dijelu mora postojati dodatna odgovornost institucija koje njima upravljaju, da ne bi zarad privatnih animoziteta oskrnavili nešto što je vjekovna tradicija i primjer održanja lokalnog duha.
Koji su mehanizmi finansiranja projekata iz oblasti kulturnog turizma?
-Proces pristupanja Crne Gore EU će umnogome omogućiti i širu paletu mogućnosti finansiranja projekata iz oblasti kulturnog turizma. Tu bih naglasio dvije vrste fondova strukturne, koji se fokusiraju na kapitalna djela i aktivnosti, i transnacionalne, koji se pretežno koriste u svrhu finansiranja projekata na nivou od jedne do tri godine. Pored toga, organizovanje manifestacija iz domena kulture neizbježno zahtijeva i definisanje budžeta za njihovo finansiranje na lokalnom i državnom nivou. Međutim, u sve većoj upotrebi je i model “fundraisinga”, odnosno prikupljanje sredstava od investitora iz drugih oblasti na samoj destinaciji, a na bazi prepoznavanja značaj a navedenih kulturnih manifestacija, ali sa druge strane i sopstvenih marketinških aktivnosti kada su sami investitori u pitanju.
