Ekonomija

Usitnjeni posjedi najveći problem poljoprivrede

U Podgorici je, u organizaciji Barter Centra D.O.O. održan okrugli sto Agrar – investicija bez alternative.

Kako je saopšteno iz Barter Centra Danijela Stolica iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja kazala je da poslednjih nekoliko godina crnogorska poljoprivreda dobija sve veći značaj u ekonomiji Crne Gore, prenosi agencija MINA-business.

“Poljoprivredni sektor se sve više posmatra kao šansa za razvijanje biznisa, otvaranje novih radnih mjesta i razvoj ruralnih područja“, rekla je ona.

Prema njenim riječima, Ministarstvo nastoji da sa svojim politikama i programima pruži sve veću podršku razvoju novih poslova i biznis ideja.

“Posljednjih deset godina stanje u poljoprivredi značajno je napredovalo, naročito mesna, mlječna i industrija maslinarstva. Napredak crnogorske privrede vidimo u razvoju proizvoda sa kojima Crna Gora može da bude konkurentna (ljekovito bilje i organska proizvodnja – kao jedna od strateških grana crnogorske privrede)“, rekla je Stolica.

Kako je kazala, najveći problem sa kojim se trenutno suočava crnogorska poljoprivreda su usitnjeni posjedi i to što crnogorski poljoprivredni proizvođači još uvijek nisu spremni na na udruživanje.

“Ove godine pokrenuta je intenzivnija kampanja edukacije poljoprivrednih proizvođača o znalčaju udruživanja kroz klasatere. Sve mjere su usmjerene na podizanje kvaliteta proizvoda i proširenje asortimana, a samim tim in a širenje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta“, saopštila je ona.

Na tom putu, kako je rekla, jedan od osnovnih problema su otežani uslovi za dobijanje kredita, odnosno neprepoznat značaj poljoprivredne proizvodnje i potrebno je stvoriti berzu koja će biti prilagođena crnogorskom tržištu.

Lidija Rmuš iz privredne komore Crne Gore rekla je da je učešće poljoprivredne proizvodnje u BDP-u poslednjih godina u stalnom rastu.

“Najveći problem proizvođača i domaćih proizvoda je konkurentnost i sve investicije usmjerene su na rješavanje tog problema. Osnovni cilj jeste smanjenje uvoza i njegova supstitucija domaćim proizvodima. Veliki problem jeste brendiranje i marketing domaćih proizvoda“, rekla je ona.

Orema riječima Rmuš, krajnji cilj je regionalni razvoj i motivacija mladih za pokretanje seoskog turizma i organske proizvodnjhe štio u suštini zahtjeva najmanja ulaganja, a predstavlja značajnu šansu za cjelokupni privredni napredak.

“Kada je riječ o uduživanju, korist za proizvođače ogleda se u smanjenju troškova proizvodnje, manjem problemu kada je u pitanju plasman proizvoda i otvaranje novih tržišta“, poručila je Rmuš.

Željko Vidaković iz Unije poslodavaca Crne Gore rekao je da je crnogorski agrar najneiskorišćeniji domaći potencijal.

“Strategija razvoja poljoprivrede Crne Gore kratkoročno je usmjerena, ne postoji jasna projekcija kretanja agro budžeta u narednim godinama. Neophodno je berzanskim poslovanjem unaprijediti i rješiti problem plasmana voća i povrća. Potrebno je i stvaranje robnih skladišta za skladištenje strateških prehrambenih proizvoda“, kazao je on.

Prema riječima Viadakovića, berza je ta koja pruža mogućnost rasterećenja proizvođača od kojih se očekuje da istovremeno budu i prodavci vlastitih proizvoda.

„Jedan od pozitivnih primjera iz regiona jeste Slovenija u kojoj je primjenjena protekcionističko-razvojna politika. Uloga države mora biti prije svega razvojna, pa tek onda regulativna“, poručio je on.

Send this to a friend