Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 53,1 dolara, a u Njujorku po 75 centi nižoj cijeni u odnosu na prethodno zatvaranje, od 48,45 dolara, prenosi agencija MINA-business.
Oštar skok cijena nafte u ponedjeljak podstakli su revidirani podaci američke vlade, koji su pokazali da se u prvoj polovini godine u Sjedinjenim Američkim Državama SAD proizvodilo manje nafte nego što je prethodno prognozirano.
Proizvodnja je u aprilu dostigla vrhunac od 9,6 miliona barela dnevno, da bi se u maju i junu smanjila za po više od 300 hiljada barela dnevno, prenosi Hina.
Globalno tržište je i dalje zasićeno, a novi podaci iz Kine su potvrdili posustajanje ekonomskih aktivnosti u drugoj po veličini svjetskoj ekonomiji.
Tako je službeni kineski indeks menadžera nabavke PMI pao u avgustu na 49,7 bodova, najavljujući pad aktivnosti.
U julu su aktivnosti stagnirale, prema vrijednosti indeksa od 50 bodova.
Podaci su pritisnuli cijene nafte nakon velikih skokova u prethodna tri dana kojima je njihova vrijednost podignuta za čak 27,5 odsto, najviše u trodnevnom periodu od 1990. godine.
“Zabrinutost za rast vezana za Kinu i očekivanja o povećanoj iranskoj proizvodnji u narednoj godini privremeno su spustili cijene nafte niže nego što smo očekivali”, konstatovali su u bilješci analitičari Merrill Lyncha.
Odvojeno je Organizacija zemalja izvoznica nafte OPEC na svojoj internet stranici objavila da je cijena barela referentne korpe njene nafte u ponedjeljak iznosila 47,01 dolara, što znači da je porasla 1,82 dolara u odnosu na prethodni trgovinski dan.
