„Vlada ne poklanja stanove, kako to tvrdi Žarko Rakčević, već čini ono što je višedecenijska praksa, dobro poznata i samom gospodinu Rakčeviću kao svojevremenom poslaniku i potpredsjedniku Vlade za finansijski sistem: Vlada obezbjeđuje kvalitet i jačanje kapaciteta tako što vezuje u budućem periodu značajan dio kvalitetnih kadrova za rad u Vladi i čitavom javnom sektoru. Ovo nije samo praksa u Vladi već i kod svih ozbiljnih poslodavaca koji žele da zadrže kvalitetne kadrove“, kaže Žugić.
On objašnjava da Vlada u takvim slučajevima postupa ako posjeduje imovinu i ako postoji pozicija u budžetu koji je usvojio Parlament gdje postoji trošak i za ovaj osnov.
„Odluku o stambenoj raspodjeli donijela je stambena komisija na osnovu Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera objavljene u Službenom listu Crne Gore broj 31/14 i 24/16. Vlada je, dakle, u ovom slučaju postupila u skladu sa svim navedenim kriterijumima. Pri tome nije prekršen Zakon o budžetu donijet u Skupštini Crne Gore. Konačno, stanovi nijesu ‘poklonjeni’ već su dati na korišćenje uz pravo otkupa. Dakle, svi normativni akti su objavljeni i dostupni su javnosti te nema potrebe da ih ‘otkrivaju’ Rakčević i Vujović i da kvalifikuju ‘sumnjivim’ ono što je već poznato javnosti i gdje nema nikakve sumnje“, navodi Žugić.
On, takođe, dodaje da je netačan podatak koji je iznio Rakčević kada je rekao da će samo ove i naredne godine ova vlast pozajmiti 1,3 milijarde eura ili 1.8 miliona eura dnevno.
„Najveći dio novog zaduživanja je refinansiranje dospjelih obaveza iz prethodnog perioda. Drugi važan segment su razvojni projekti kojima se želi dinamizirati ekonomski rast i proširiti poreska osnovica. Ono što se stalno ponavlja i namjerno stalno zaboravlja jeste činjencia da će se tekuća javna potrošnja finansirati iz tekućih javnih prihoda – dakle bez novog zaduženja“, pojasnio je Žugić.
Kad je u pitanju poreski dug, Žugić Rakčeviću preporučuje da se tim povodom obrati koalicionom partneru Ranku Krivokapiću.
„On je ključni uzrok ogromne, nove dinamike rasta poreskog duga. 60 odsto ovog duga porijeklo vuče od javnih prihoda na zarade. On je ‘presudio’ da ovaj čin ne bude krivično djelo štiteći time svoje tajkune-finansijere i skidajući ih sa crnih lista poreskih dužnika“, tvrdi Žugić.
Dodaje da je još jedna netačna tvrdnja Rakčevića da je kamatna stopa viša od 6 odsto.
„Ministarstvo finansija posjeduje podatak koji je dostupan javnosti. Kamatna stopa iznosti 5,75%, a to nije ‘preko 6 odsto’, valjda će se složiti gospodin Rakčević“, navodi Žugić.
Osim toga, nije tačno ni da rejting dominantno utiče na troškove javnog duga.
„Kada smo imali bolji rejting imali smo i 25% veće troškove po osnovu kamata za javni dug. Dakle, rejting države ne utiče dominantno na troškove javnog duga“, rekao je Žugić.
On zaključuje time što kaže da ovo društvo nije „zavjereničko“, kako tvrdi predsjednik neparlamentarne stranke URA, već društvo velikih šansi za sve.
„Najbolji dokaz je uspjeh ‘Šajo Grupe’ čiji je on vlasnik. Za kratko vrijeme u ovom ‘zavjereničkom’ i ‘zarobljenom sistemu Rakčević je stvorio ogroman kapital – ostvario je u Crnoj Gori svoj američki san. Sad pokušava snagom politike da održi to stanje, uz višak galame, i manjak činjenica. A najvjerovatnije i uz porast apetita“, poručio je Žugić.
