On je kazao da je veliko pitanje da li postoji bankarsko i monetarno znanje u Crnoj Gori koje će projektovati šta će biti sa kursom u narednih šest godina, do početka otplate tog kredita.
“Uvažili smo određeni element rizika po tom osnovu i želimo da napravimo detaljnu analizu u mjeri mogućeg sa onima koji to treba da znaju“, rekao je Žugić novinarima nakon konferencije EU projekta Jačanje upravljačkih kapaciteta u oblasti državne pomoći u Crnoj Gori – SAM Projekat, prenosi MINA-business.
On je, komentarišući izjavu predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića da se boji da ugovor za finansiranje gradnje autoputa, vezano za kursne razlike, nije sklopljen kako treba, kazao da je svaka kritika koja ima utemeljenje korisna za donosioce odluka.
Nesporan je, kako je dodao, dosadašnji rast dolara, međutim konkurentnost jedne države se mjeri i snagom njene valute, pa zdrava ekonomija znači zdravu valutu i to je riječ o dolaru.
“Da li će euro tokom svog procesa imati stalni trend pada u narednih šest, odnosno 20 godina nijesam siguran i volio bih da nam svi kritičari koji to upućuju na našu adresu daju prijedlog. Bilo bi jako korisno da to znamo“, rekao je Žugić.
On je ocijenio da je važno i to što će se, uprkos zaduženju za autoput, dobiti trajno dobro koje će koristiti građanima Crne Gore.
Žugić je podsjetio da su dobili jedinu ponudu za gradnju autoputa od kineske kompanije China Road and Bridge Corporation CRBC, ćerke kompanije China Communications Construction Company CCCC i kredit Exim banke.
Kredit je postao efektivan 14. aprila kada su se stekli uslovi da se sigurno zna da će biti korišćen kredit i da počinje gradnja autoputa.
“Da li smo mogli u prethodnom periodu napraviti konverziju iz dolara u euro ili bolje pregovarati kod samog odobrenja kredita? Mislim da nijesmo“, naveo je Žugić.
On je na pitanje da li je postojala mogućnost da se taj kredit zaključi u eurima, odgovorio da nije.
“Kineska Exim banka nije davala prostora za kredit u eurima i u tom vremenu pregovaranja mi smo imali stabilan odnos dolara i eura. Drugi važana element je dug period povrata kredita 20 godina, odnosno dug period odgađanja vraćanja anuiteta glavnice i kamate, šest godina“, podsjetio je Žugić.
On je rekao da će angažovati sva moguća ekspertska znanja da procijene kakvi se trendovi očekuju u tako dugom roku kada je u pitanju valutni rizik.
“Na drugoj strani imamo blizu dvije milijarde eura javnog duga, pa potonućem eura dobijate na drugoj strani, pod navodnicima“, rekao je Žugić.
On je na pitanje kada država počinje da vraća rate Exim banci, odgovorio da Vlada kofinansira sa 15 odsto izgradnje autoputa.
“Uplaćen je prvi avans, Kinezi su uplatili svoju ratu i slijedi još drugi avans tako da proces izgradnje autoputa mjeren kroz ove stvari finansiranja može da počne“, naveo je Žugić.
On je komentarišući poskupljenje goriva, kazao da očekuje da rast cijena goriva ne generiše i rast cijena ostale robe i usluga.
“Imali smo obrnut proces u prethodnom periodu, pa se to nije dešavalo“, dodao je Žugić.
On smatra da nije dobro kad rastu cijene, već je mnogo bolje imati stabilne cijene, ali to se desilo, pri čemu i u tom segmentu treba raditi na racionalizaciji.
Komentarišući zahtjeve za odlaganje primjene Zakona o strancima, Žugić je poručio da se mora naći prava mjera i kompromis koji će omogućiti da se ničim ne ugrozi sezona, a istovremeno da se zaposli domaća radna snaga.
“Ako imamo 24 hiljade radnih dozvola izdatih za strance, a istovremeno preko 30 hiljada naših nezaposlenih onda je sasvim jasna dobra namjera Vlade da se zaposli domaća radna snaga, ali ne preko koljena, moramo naći zdrav kompromis kako bi uspjeli smanjiti stopu nezaposlenosti s jedne strane, a sa druge strane zadovoljiti potrebe kompanija u turizmu“, kazao je Žugić.
Govoreći o Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o eksproprijaciji, Žugić je podsjetio da je o njemu raspravljano na sjednicama skupštinskih tijela.
“Obavezali smo se da ćemo doraditi i dograditi zakon u smislu adekvatnije zaštite materijalnog statusa vlasnika i to smo uradili. Imaćemo na Vladi u petak taj amandman i u smislu pravnog lijeka mogućnosti za žalbu. Oba elementa smo pripremili za Vladu i nadam se da će proći vladu i ponovo ići na zakonodavni odbor“, rekao je Žugić.
On je, komentarišući ocjenu Krivokapića da Ministartsvo finansija nema kapaciteta da radi taj zakon, kazao da ostavlja javnosti da to procijeni.
“Uostalom, ne vidim veliku razliku između ovog i Zakona o autoputu koji je nedavno donešen u parlamentu i za koji smo glasali“, rekao je Žugić
