To se zaključuje iz odgovora studenata na upitnik Centra za građansko obrazovanje o skorijoj prošlosti regiona, koje posjeduje CdM.
“Mi smo i sami iznenađeni značajnim dijelom rezultata ovog istraživanja jer je stanje gore nego što smo pretpostavljali… Zatekla nas je činjenica da današnji akademci ne znaju ni koje države su im najbližu susjedi“, kaže za naš portal Tamara Milaš iz CGO.
A, evo i zašto:
Student FPN-a nije znao koliko je država činilo SFRJ, ali je napisao da su danas priznate Hrvatska, Slovenija, Srbija i Crna Gora? A, šta je sa Makedonijom, BiH i Kosovom?
S druge strane, na to isto pitanje student Pravnog fakulteta bi vam rekao da je SFRJ imala šest država i dvije pokrajine, ali ne bi umio da vam ih nabroji. Kad je posrijedi međunarodno pravni subjektivitet (u šta bi pravnici najbolje trebalo da se razumiju) on bi vam kazao da su priznate „sve bez Kosovo“.
Ako je SFRJ zemlja koju omladina jedva pamti, takva situacija ne bi trebalo da bude sa Saveznom Republikom Jugoslavijom. Nažalost, dio odgovora pokazuje da se o SRJ zna taman koliko i o SFRJ.
Na pitanje koje su dvije sadašnje nezavisne države činile SRJ, jedan student je napisao „Kosovo“:
Svoje neznanje pojedini studenti ponekad pokušaju da sakriju neodređenošću. Umjesto konkretnog odgovora na pitanje zašto je izvršena intervencija na Dubrovnik, jedan student FPN je napisao:
„Zato što je određenima odgovaralo tako“.
Kad je u pitanju odgovornost za građanski rat u SFRJ, studenti su pretežno okrivili tadašnje lidere zemalja regiona Franja Tuđmana, Slobodana Miloševića, Aliju Izetbegovića i Radovana Karadžića.
Pojedini su ih zaokružili, ali i prokomentarisali. Izdvaja se jedan opis:
„Ne zna se ko je gori od ova četiri“.
Za naše studente Vukovar, Sarajevo i Srebrenica su „mjesta stradanja jugoslovenskog zavađenog naroda“.
A, možda oni sve ovo znaju, a neće da kažu?
Ako baš ništa iz udžbenika nijesu mogli da nauče, sigurno su imali priliku da pročitaju koje su zemlje nastale raspadom SFRJ. CGO ih nije pitao ništa čega nema u udžbenicima za osnovne i srednje stručne škole, odnosno za gimnaziju. Dokaz su skrenirane stranice udžbenika iz istorije i za osnovce i za srednjoškolce.
Zbog ovakvih rezultata, CdM je profesora Fakulteta političkih nauka, Zlatka Vujovića pitao kako će se osjećati kad sjutra uđe u amfiteatar odnosno učionicu, i kad bude trebalo da objasni npr. razliku između ustavne i apsolutne monarhije ili predsjedničkog i polupredsjedničkog sistema ljudima koji ne znaju s kojim državama se graniči Crna Gora.
„Mislim da su rezultati poražavajući. To je veoma loš rezultat srednjoškolskog obrazovnog sistema. Nije predviđeno da se na fakultetu uči nešto što prosječno obrazovani građanin Crne Gore zna. Na fakultetu se na uči da li se ime države piše velikim početnim slovom jer se pretpostavlja da student to zna“, kaže Vujović.
Ipak, ne može uvijek obrazovni sistem da bude kriv, posebno ne jer nikome ne treba ni osnovna ni srednja škola da bi znao koje zemlje su sujedi one u kojoj se živi.
„To nam govori da jedan dio studenata nije zainteresovan da dublje proučava dublja pitanja iako ovo nije dublja stvar. To ne treba ni da se uči. Dovoljno je da pogledate kartu svoje zemlje makar kada putujete, da biste znali ko živi oko vas“, navodi on.
Ipak, on ne isključuje političku dimenziju ove priče.
„Živjeli smo na turbulentnom prostoru na kom su države nastajale i nestajale. Političko je pitanje da označite s kim se Crna Gora graniči. Prvenstveno mislim na Kosovo. Crna Gora jeste priznala Kosovo, ali dio građana smatra i dalje da je Kosovo dio Srbije. Dakle, odgovore treba detaljno analizirati, jer oni mogu da budu posljedica neznanja, ali i političkog stava“, smatra Vujović.
U svakom slučaju CGO je CDM-u potvrdio da će ove poražavjuće rezultate proslijediti svim obrazovnim institucijama u zemlji, ali i našim poslanicima.
Inače, istraživanje koje je objavljeno juče, sprovedeno je na 120 studenata sa FPN-a, Pravnog i Filozofskog fakulteta.
