Anastazija Miranović, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara naglasila je da se crnogorska kultura temelji na vrijednostima tradicije, istorije i vrijednostima savremenih iskustava uz uvažavanje različitosti kulturnih izraza svojstveni stvaralaštvu i kulturnoj baštini.
„Valorizacija kulturnog identiteta mora biti zasnovana na spoju tradicionalnog i savremenog. Savremeni pristup kulturi podrazumijeva jačanju dijaloga svih nosioca aktivnosti u ovoj oblasti radi poboljšanja sistemskih okvira i izgradnji inoviranog pristupa kulturnoj baštini i unapređivnaja kulturno-umjetničkog stvaralaštva#, dodala je ona, ističući da kulturna baština predstavlja osnov nacionalnog identiteta pa njen razvoj mora biti zasnovan na potpunom poznavanju istorijskih, kulturnih i drugih vrijednosti i prepoznavanje opasnosti za kulturnu baštinu.
Prema njenim riječima, neadekvatno korišćenje kulturne baštine može nanijeti nepopravljive štete kulturnoj baštini.
“Jačanje kadrovskih kvaliteta jeste obaveza države. Pomenula bih najnoviju inicijativu Opštine Petnjica da Uprava zaštiti Bihorski ćilim kako bi se zaštitio taj veoma vrijedan projekat vezan za kulturnu baštinu Bihorskog kraja”, dodala je ona.
Prema riječima Željka Rutovića, direktor Direktorata za medije Crne Gore, nikada u istoriji civilizacije snaga i uloga medija nije bila jača nego li danas.
“Časopis Komuna je rijedak incident ne samo na prostorima Crne Gore već i šire. Rijetko je štivo koje od svoje prve do posljednje stranice se brine o specifičnosti multikulturalnog bića Crne Gore. Ovdje ćete naći štiva i poruke i pouke kojih nema u mnogo bogatijim i snažnijim medijima. Svaka stranica je na svoj način rudarska i posvećena stranica sa fotografijama koje su po prvi put objavljene”, smatra on.
Direktor i glavni i odgovorni urednik časopisa Komun@ Amer Ramusović kaže da to nije časopis koji nije profitabilan, nego koji zagovora multikulturalnost i istovremeno predstavlja popularno naučnu i edukativno-zabavnu reviju karakterističnog, jedinstvenog, ali sada već prepoznatljivog dizajna koja se štampa u posebnoj sepi tehnici.
“Kulturno nasleđe je kultni prostor i prema njemu se treba odnositi sa kultom. Narod koji nema svoju kulturnu baštinu je beskućnik. Još je katastrofičnija sudbina onog naroda kao što je crnogorski, čije ključeve njegovog nasleđa drži tuđa ruka. Država koja nema svoje kulturno blago i vlasništvo nad njim, nije država. Država koja ne čuva svoje istorijsko nasljeđe u svim njegovim segmentima, u svim civilizacijskim krugovima, u svim nacionalnim subjektivitetima, radi na sopstvenom zatiranju”, smatra on.
Veče crnogorske kulturne baštine u Petnjici bilo je ispunjeno i dokumentarnim filmom „Bošnjačka epika u svijetlu djela Avda Međedovića i Muratage Kurtagića“, autora Braha Adrovića, a Esad Merulić, poznati interpretator izvorne crnogorske muzike i sevdalinki sa svojih nekoliko numera upotpunio je veoma dobro osmišljen program koji su potpomogle i nevladine organizacije Spona i OKSI iz Berana.
