Kultura

Upotreba i zloupotreba Njegoša

Otvarajući ovaj prestižni međunarodni naučni skup, predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić je kazao da “Crna Gora ne živi Njegoševe dane nego Njegoševu epohu” i da veliki pjesnik “priča kroz svakoga od nas”. Osvrćući se na političku zloupotrebu Njegoša kazao je da je “Njegoš neke oplemenjivao, a da su ga neki zloupotrebljavali, ali da je “na sreću uvijek bilo više onih koje je oplemenjavao”, navodi Radio Slobodna Evropa.

“Bilo je mnogo nepravdi prema Njegošu, a možda najveće onih devedesetih kada se u njegovo ime pokušavalo pokriti vrijeme zla, kada su s Njegošem svojoj minornosti pokušavali dati neki osjećaj trajanja”, istakao je on.

Prema njegovim riječima tada je Njegoš zloupotrebljavan na mnoge načine ali i u ovom vremenu pokušavaju Njegoša zloupotrijebiti. “Nezavisna i obnovljena Crna Gora nije Crna Gora Njegoševog vremena, a bez Njegoša i njegove borbe za slobodu ne bi bilo ni te Crne Gore. Ona jeste sada građanska, ona jeste multietnička, ona jeste evro-atlanaska al’ da Njegoš nije vjerovao u borbu za slobodu ne bi bilo ni ove Crne Gore”, rekao je između ostalog predsjednik Skupštine.

Profesorica Crnogorske književnosti na Filozofskom fakultetu Tatjana Bečanović smatra da su uzaludne sve političke i nacionalističke zloupotrebe Njegoša.

“Nema nacionalističkog sječiva dovoljno oštrog da iskasapi Njegošev uzvišeni stih- on se ‘brani ljepotom, metafizičkom i tajnim znakovima duha’ – rekao bi Risto Ratković. Uzalud ga nazivaju genocidnim, on ostaje uzvišen u svojoj pjesmi o slobodi i o ropstvu bića u carstvu gnjilosti…Ovo izabrano božje tvorenije jednima treba da zazidaju svoj identitet , drugima pak, da im ga ugrozi. Ali u oba slučaja domoljubna terapeutika, za sve tipove identitetskih frustracija, propisuje Njegoša u ogromnim količinama na pun stomak i praznu glavu”, kaže Tatjana Bečanović.

I dok pojedini građani smatraju da Njegoš pripada svim narodima na ovim prostorima, predsjednik Parlamenta Ranko Krivokapić podsjeća gdje je nastala i ko je tvorac ideje jugoslovenstva.

“Njegoš jeste tvorac te magične riječi Jugoslavija. U jednoj prepisci sa banom Jelačićem i Ilirskim pokretom, Crna Gora koja je bila baklja slobode svih južnoslovenskih naroda, u vremenu dvije velike imperije Otomanske i Austro -Ugarske, on piše Jelačiću da je možda prava riječ, za sve nas, Jugosloveni. I nije čudo da je u Crnoj Gori rođena riječ Jugosloveni”, zaključio je Ranko Krivokapić.

I dalje će svaka nova generacija čitati Njegoša i njegova djela na svoj način, smatra Rajka Glušica, profesorica Filozofskog fakulteta u Nikšiću, a savremena slavistika će izučavati i tumačiti Njegoševo djelo, kazao je profesor Boguslav Zielinski osvrnuvši se na ovogodišnji naučni skup posvećen velikom pjesnikui njegov značaj za Crnu Goru.

“Međunarodni slavistički skup Njegoševi dani je najznačajnija naučna i kulturna manifestacija na području montenegristike i južne slavistike”, kazao je profesor Zielinski.

Send this to a friend