Možemo ih nazivati urbanim mitovima, dezinformacijama ili zabludama – svima je poznato da oko margarina već dugo kruže priče u koje je vrlo lako povjerovati. Iako ih je lako osporiti, a nemoguće dokazati, one su ipak još tu oko nas.
Ima li margarin trans-masti (zajedničko ime za nezasićene masti sa transizomernim masnim kisjelinama, koje povećavaju rizik od koronarne srčane bolesti) i ima li istine u tvrdnji da ga dijeli samo jedan molekul od plastike, istraživao je zagrebački Jutarnji list.
1. Masti u margarinu nijesu dobre?
Istina je da margarin sadrži masnoće, ali nijesu sve masnoće iste. Masnoće u margarinu najvećim dijelom su nezasićene masne kisjeline, a za njih se u nizu istraživanja pokazalo da imaju pozitivan učinak na zdravlje. Zato ih popularno nazivamo dobrim mastima. Najčešće ih nalazimo u biljnim uljima, a upravo od njih se margarin i proizvodi.
Sve su češći i margarini s omega-3 masnim kisjelinama, što je zapravo posebna kategorija nezasićenih masnih kisjelina koje naše tijelo ne može proizvesti, a nužni su nam za život. Tako margarin s omega-3 (poput Omegola) ne samo da ne goji, nego čak doprinosi snižavanju krvnog pritiska, spriječava nastanak krvnih ugrušaka, pa time i smanjuje rizik od srčanih bolesti.
2. Od plastike ga dijeli samo jedan molekul?
Potpuna besmislica! Plastika se sastoji od organskih polimera i proizvodi se najčešće od nafte ili plina, a margarin se proizvodi od jestivih biljnih ulja. Hemijski sastav može se izraziti formulama samo kod čistih stvari, poput vode (H2O znači da svaka molekula vode imaju dva atoma vodonika i jedan atom kiseonika).
Hrana koju jedemo po pravilu je mješavina različitih sastojaka, pa se njen hemijski sastav izražava kroz djelove pojedinih komponenti. Djelovi komponenti presudno određuju sastav stvari, a male varijacije u strukturi mogu značiti velike razlike u konačnom proizvodu.
Zato razlika u broju i sastavu molekula ne govori baš ništa o konačnom izgledu ili učinku proizvoda. Najbolji primjer je vodonikov peroksid (H2O2) koji koristimo kao antiseptik. Iako ga od vode dijeli doslovno samo jedan atom kiseonika, niko razuman neće povjerovati da je voda opasna za zdravlje samo zato što je slična vodonik peroksidu.
3. Pun je opasnih transmasti?
Nijesu svi margarini isti. U samim počecima proizvodnje neki su imali visoke udjele trans-masti, tada se uopšte nije znalo kakav njihov uticaj na ljudski organizam. Tek u proteklih dvadesetak godina istraživanja su povezala trans-masti s većom učestalosti kardiovaskularnih bolesti.
Proizvođači margarina brzo su reagovali, promijenili standarde proizvodnje i počeli da koriste poboljšane procese. Rezultat su margarini od sirovina visokog kvaliteta, praktično bez imalo trans-masti.
4. Povećava holesterol u krvi?
Upravo suprotno! S obzirom na to da se proizvodi od biljnih ulja i uopšte ne sadrži holesterol, margarin mogu konzumirati i osobe koje pate od povišenog holesterola u krvi. Savjeti o izbjegavanju masnoća u prehrani danas se smatraju pogrešnima, čak i potencijalno štetnima.
Većina stručnjaka za ishranu savjetuje da nam masnoće čine do 30 posto dnevnog unosa kalorija, kod djece čak i do 40 posto, jer su masnoće najvažniji izvor energije za tijelo. Pritom bi dvije trećine masnoća trebalo da čine nezasićene masne kisjeline, a upravo je to količina masnoća koja je uobičajena u margarinima, navodi Jutarnji list.
