Evropsko kardiološko udruženje izdalo je nova uputstva, po kojima je normalan pritisak onaj do 140 sistolni (gornji broj u mjerenju krvnog pritiska) i 90 dijastolni (donji broj).
Prof. dr Branko Beleslin, kardiolog u Kliničkom centru Srbije i predsjednik Udruženja kardiologa Srbije, priča o najnovijim kriterijumima.
“Najveći broj naših građana smatra da je 120 sa 80 normalna vrijednost pritiska. Međutim, krvni pritisak do 140 sa 90 je granica do koje se smatra da neko ima normalan pritisak. To, ipak, ne važi za dijabetičare, za koje je granica do 130 sa 80, kao i kod starijeg stanovništva”, ističe prof. dr Beleslin.
Ranije se međutim, smatralo da ako neko ima pritisak 139 sa 89 da je već u predhipertenzičnom stanju, da mora da pije ljekove kako se ne bi povećao rizik od infarkta ili srčanog udara.
Međutim, kako se sve mijenja, tako su i ove granice pomjeraju.
U Evropi su kriterijumi za visok pritisak malo fleksibilniji, s tim što treba voditi računa i obratiti pažnju na svakog pacijenta dok se ne pojave komplikacije koje izaziva visok pritisak, objašnjava doktor.
Od visokog pritiska u svijetu boluje svaki peti, a kod nas svaki drugi građanin. Ova bolest koja se nekada smatrala bolešću starih, danas je sve prisutnija u drugoj i trećoj deceniji života.
Osoba koja ima visok krvni pritisak najčešće nema simptome, pa je to razlog zbog čega se arterijska hipertenzija naziva i tihim ubicom.
Neke osobe imaju nespecifične simptome, pa se žale na glavobolju, svjetlucanje pred očima, zujanje u ušima, vrtoglavicu, nestabilnost pri hodu i osjećaj pritiska u grudima.
To je razlog zašto ova bolest dugo ostaje skrivena ili se otkrije slučajnim mjerenjem, najčešće poslije komplikacija.
Hipertenzija oštećuje krvne sudove, a prvo utiče na oštećenje srčanog mišića.
