Mnogi upravo u tom periodu imaju problema s nesanicom i glavoboljom, brojnije su i saobraćajne nesreće, a umor zbog ukradenog sata sna može da smanji i koncentraciju i produktivnost na poslu.
Naš unutrašnji sat je fino baždaren, podešavanje se odvija polako i postupno tokom godine, praktično minut na dan, tako da je pomjeranje ritma za čitav sat veliki psihofizički stres za čitav organizam, što naročito teško doživljavaju hronični bolesnici.
Pomjeranje sata nam zaista može stvoriti probleme kojih tek polako postajemo svjesni. Nepovoljan uticaj poremećenog ritma spavanja na autonomni nervni sistem i pojačanje upalnih procesa u organizmu povezuje se s povećanjem broja samoubistava i saobraćajnih nesreća i blagim povećanjem slučajeva akutnog infarkta miokarda u danima nakon pomjeranja sata.
Istraživanje Univerziteta Kolorado pokazalo je da u periodu neposredno nakon proljećnog pomjeranja sata bolnice bilježe porast od čak 25 odsto broja pacijenata sa srčanim udarom.
