Politika

Bilstrom: Crna Gora treba da ima vrlo izbalansiran stav prema NATO-u

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branko Radulović boravio je u zvaničnoj posjeti švedskom parlamentu Riksdagu. Tokom posjete potpredsjednik Radulović sastao se sa prvim potpredsjednikom Riksdaga, Tobias Bilstromom, kao i sa predsjednicima i članovima Ustavnog odbora, Odbora za EU poslove, Odbora za finansije, Odbora za odbranu i Odbora za industriju i trgovinu. 

U razgovoru sa švedskim parlamentarcima razmijenjena su gledišta o aktuelnoj političkoj, bezbjednosnoj, socio-ekonomskoj i integracionoj situaciji u Evropskoj uniji i na globalnom planu.

“Tom prilikom razgovarano je i o brojnim izazovima pred kojima se nalazi EU i njene članice i načinima na koji se isti mogu prevazići u cilju rješavanja problema na kvalitetan način“, saopšteno je iz Radulovićevog kabineta. 

Bilstrom je istakao da Evropska unija nema alternativu i da će se Švedska čvrsto zalagati za njen opstanak, a da čvršće povezivanje nordijskih država koje čine Nordijski savjet u neku novu uniju nema značajniju podršku Švedske i njenih građana. 

Međutim, konstatovano je da su pred EU i njenim institucijama veliki izazovi kako zbog postojećih rješenja tako i zbog nedovoljne efikasnosti rada njenih institucija.

Po pitanju bezbjednosne situacije i odnosa prema zapadnoj vojnoj alijansi, Bilstrom je kazao da to pitanje postaje jedno od najvažnijih i u švedskom parlamentu, kako zbog ukupnih globalnih, tako i zbog regionalnih kretanja, a prije svega imajući u vidu dešavanja u oblasti Baltičkog mora.

Radulović je pred švedskim parlamentarcima istakao da na Zapadnom Balkanu vlada konfederacija kriminalnih režima i bezbjednosnih struktura i da isti često za ostvarivanje svojih pozicija i ciljeva koriste međunacionalne različitosti, predpolitičko stanje društva, nedavne krvave sukobe ili globalne prijetnje. 

“Za takvo stanje odgovornost u određenoj mjeri snosi i neprincipijelnost i inertnost pojedinaca i institucija koje predstavljaju i koji su dio EU, kao i globalni uticaj i interesi pojedinih velikih država, prije svega SAD i Rusije. Takođe je zabrinjavajuća dvoznačnost ili čak eksplicitnost pojedinih albanskih zvaničnika o objedinjavanju albanskog naroda u jednu državu, kao i učešće pojedinih građana Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova i Makedonije u borbama na strani ISIS-a“, kazao je Radulović.

On smatra da je građanski bunt u Makedoniji borba protiv korumpiranog režima i da nema nikakav nacionalni predznak. Naglasio je da će se građanski bunt uskoro desiti i u Crnoj Gori i da EU treba da ima objektivan i aktivan odnos prema svim budućim dešavanjima i njihovim akterima.

Odgovarajući na konstataciju Radulovića da premijer Crne Gore Milo Đukanović krivi parlament za diktaturu ukoliko u najmanjoj mjeri izmijeni ili eventualno odbije prijedlog Vlade, švedski parlamentarci su izrazili negodovanje prema takvom odnosu. 

Radulović je istakao i da je medijska scena u Crnoj Gori daleko od slobodnog i profesionalnog izvještavanja, da poslije jedanaest godina još uvijek nije rasvijetljeno ubistvo glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića, da su brojni slučajevi napada na novinare, da je medijska scena u velikoj mjeri ispolitizovana i da Javni servis nije u dovoljnoj mjeri neutralan i u javnom interesu… 

Švedski parlamentarci smatraju da hitno treba donijeti novi Zakon o medijima sa normama kojima se ostvaruju najveći standardi i novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama, kao dijelu ukupnih mjera za poboljšanje crnogorske medijske scene. 

Na konstatacije Radulovića da izbori u Crnoj Gori nijesu slobodni, i da će Demokratski front zajedno otpočeti ulične proteste, švedski parlamentarci su sugerisali da je potrebna intenzivna međunarodna aktivnost i posjete parlamenata zemalja EU i njenih institucija u cilju sticanja što veće međunarodne podrške.

Send this to a friend