Studija je realizovana u okviru projekta Liječenje zdravstvenog sistema Crne Gore, koji je finansirala Ambasada SAD-a u Podgorici, a konferenciju o tome oranizovao je Centar za monitoring i istraživanje CeMi.
Direktor Pravnog odjeljenja CeMI-a, Vlado Dedović, podsjetio je da je ta organizacija prva pokrenula temu o korupciji u zdravstvenom sistemu Crne Gore.
On je ukazao na istraživanje sprovedeno 2013. godine u kojem su identifikovani glavni problemi i došlo do konsenzusa da oni moraju biti riješeni u cilju poboljšanja stanja u zdravstvu.
“CeMI je istraživanjem javnog mnjenja 2016. godine došao do podataka koji i dalje zabrinjavaju a prema kojima 42,3 odsto građana smatra da je korupcija prisutna u zdravstvenom sistemu Crne Gore”, saopštio je Dedović.
Direktorica Odjeljenja za istraživanje javnih politika CeMI-a, Ana Selić, kazala je da je u protekle tri godine značajno unaprijeđen zakonski i institucionalni okvir kao i prakse u zdravstvenom sistemu, ali da i dalje ostaju izazovi u nekim ključnim oblastima.
Ona je rekla da se u studiji Procjene uticaja rizika od korupcije posebna pažnja obraća na izazove koji su definisani 2013. godine a koji su ostali i danas.
“Posebno govorim o dopunskom zapošljavanju ljekara, čekanju na zdravstvene usluge, procesuiranje i sankcionisanje slučajeva korupcije i sklapanje ugovora sa privatnim zdravstvenim ustanovama”, navela je Selić.
Ona je istakla da je napredak postignut u unapređivanju zakonskog okvira i praksi impresivan, ali da i dalje postoji ogroman prostor za unapređivanje, pogotovo ako se govori o sankcionisanju sistema žalbi i poštovanju prava pacijenata.
“Postignut je značajan napredak u odnosu na 2013. godinu. Smanjena je kako precepcija same korupcije u zdravstvenom sistemu, tako i lična iskustva sa korupcijom”, kazala je Selić.
Kako ističe, primijećeno je da je znatno manji broj građanja upućen iz javnih zdravstenih ustanova u privatne.
“U odnosu ljekar pacijent i dalje nemamo dovoljno procesuiranih slučajeva neformalnih plaćanja iako građani izjavljuju da ih ima”, rekla je Selić.
Prema njenim riječima, građani nijesu dovoljno upoznati sa svojim pravima i ponekad nijesu u stanju da prepoznaju korupciju.
Selić je ukazala na podatke prema kojima je u protekle tri godine podnijeto 3.850 žalbi zaštitnicima prava pacijenata. Od tog broja, kako navodi, pokrenuto je samo deset disciplinskih postupaka, a ostali se rješavaju usmeno i sporazumom između stranaka.
Selić je kazala da je Specijalnom državnom tužilaštvu za tri godine podnešeno 16 tužbi po osnovu sumnji na korupciju u zdravstveniom sektoru.
“Od ovih tužbi sedam je upućeno osnovnim državnim tužilaštvima, donešena jedna presuda, a ostale su odbačene”, rekla je Selić.
Liste čekanja, kako je dodala, i dalj postoje samo za određen broj procedura, kao što su specijalistički pregledi.
“I dalje su liste čekanja velike, nijesu javne niti su objavljenja na sajtu institucija, a građani i dalje čekaju na pojedine specijalističke preglede preko tri mjeseca”, istakla je Selić.
Prema njenim riječima, veliki sukob interesa postoji u javnim nabavkama i farmaceutskom sektoru.
“Postoje i brojna pitanja vezana za sklapanje ugovora Fonda sa privatnim zdravstevnim ustanovama. To su oni aspekti korupcije koje građani često ne vide ali oni nekad štete budžetu i kvalitetu zdravstvenog sistema mnogo više nego oni primijetni, kao što je mito”, dodala je Selić.
Ona je podsjetila da je novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, regulisan dopunski rad ljekara kojim im je omogućeno da rade i u privatnim i javnim zdravstvenim ustanovama, ukoliko im to odobre ministar i direktor ustanove.
Selić je istakla da ministar zdravlja, Budimir Šegrt, do sada nije dao ni jednu saglasnost za rad u privatnom sektoru.
“Međutim, ovakvo zakonsko rješnje daje podlogu u budućnosti da se vrši politički uticaj na ljekare kako bi se dala saglasnost da rade u privatnom sektoru”, ocijenila je Selić.
Ona je poručila da je potrebno obratiti pažnju na zahtjeve Sindikata ljekara koji se tiču povećanja zarada i učiniti pravila o njihovom nagrađivanju transparentnijim.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država SAD u Crnoj Gori, Margaret En Uehara, rekla je da Crna Gora ne smije i ne može dozvoliti korupciji da utiče na mogućnost građana da prime adekvatnu i sigurnu zdravstvenu zaštitu.
“Prepoznavanje potreba da se efektivno borimo protiv korupcije je zajednička vrijednost svih članica NATO i Evropske unije”, navela je Uehara.
Prema njenim riječima, borba protiv korupcije u svim sektorima društva, uključujući zdravstvenu zaštitu, je krucijalan dio evroatlantskog integracionog procesa.
Uehara je kazala da Vlada SAD-a podržava borbu protiv korupcije i pozivala crnogorske institucije da rade zajedno kako bi se efektivno i efikasno suočile sa tim problemom.
Sekretar Ministarstva zdravlja, Nina Milović, kazala je da je taj resor prepoznao analizom utvrđene potrebe i slabosti sistema i donio dokument Strukturne reforme u zdravstvenom sistemu 2015 -2020 godina.
Tim dokumentom, kako je navela, planirano je rješavanje svih izazova kroz konkrente mjere, definisane rokove i nosioce aktivnosti.
Milović je ukazala da je Ministarstvo, u cilju eliminacije korpupcije, donijelo Plan integriteta kojim su identifikovana mjesta podložna korupciji i predviđen set aktivnosti pomoću kojih će korupcija u potpunosti biti eliminisana ili svedena na minimum.
“Kako su liste čekanja prepoznate kao jedan od osnovnih izvora koruopciej možemo se pohvaliti smanjenjem liste čekanja. Kada uporedimo cifru od 12.500 i sadašnju od 1.190 možemo se pohvaliti da je psotignut jak napredak u odnosu na prethodni period”, rekla je Milović.
Liste čekanja, kako je naglasila, postoje samo u Kliničkom centru Crne Gore i one su transparentne.
Prema riječima Milovićem, umrežavanje Codre u mrežu zdravstvenih ustanova takođe će rasteretiti sistem i doprinijeti smanjenju liste čekanja.
Kada je u pitanju transparentnost liste ljekova, Milović je ukazala da je Vlada na jučerašnjoj sjednici usvojila uredbu o kriterijumima za stavljanje odnosno skidanja lijeka na listu čime će, kako je dodala, trajno biti obezbijeđena dostupnost ljekova za građane.
