Politika

Da li se sve mijenja zbog Vijesti: Bolji zakon ili podjela marketinškog kolača?

 

 

Rifat Rastoder (SDP) je u ime predlagača rekao da je dodatni razlog za donošenje ovog zakona činjenica da su od ranije procesuirana i da će biti usvojena još dva zakona iz ove oblasti.

“To je Zakon o elektronskim medijima i Zakon o radiodifuznim servisima, kao i više od poodavno aktuelnih pitanja i problema u vezi sa medijima što je sve logično mogla biti pretpostavka da je neophodno slično uraditi i sa, na neki način, krovnim zakonom iz ove oblasti”, kazao je Rastoder. Kako je naglasio, rješenja su temeljena i na praksi iz ove oblasti Evropskog suda za ljudska prava i drugih odgovarajućih pozitivnih iskustava i dokumenata.

“Dakle, predložena rješenja nijesu nimalo ishitrena ili neutemeljena, naprotiv, veoma su promišljena i usaglašena, bar sa evropskom praksom i standardima iz ove oblasti.

S druge strane, poslanica DPS Branka Tanasijević je upozorila da normativno regulisanje medijskog prostora ima veliki uticaj na društvo i nosi sa sobom određene rizike koji se prevashodno tiču medijskih prava i sloboda.

“To je složen postupak koji zahtijeva vrijeme, najširu javnu debatu, transparentnost i multisektorski pristup, uz korišćenje mehanizama ustavne zaštite i aktivnosti na implementaciji evropskog prava. Prilikom izrade i kodifikovanja predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medijima pomenute demokratske procedure nijesu ispoštovane”, kazala je Tanasijević.

Ona ističe da su, što se tiče predloženih rješenja, ona koja se odnose na zaštitu integriteta novinara u odnosu na uređivačku politiku, idejno dobro postavljena. Međutim, ona sumnja da je jedan broj tih rješenja teško primjenljiv u praksi.

“Između ostalog, to je definicija dužne profesionalne pažnje, način na koji je propisano pravo novinara i odgovornih urednika na pripremu, objavljivanje i provjeravanje istinitosti informacije iz privatnog života lica na koje se informacija odnosi, predložene norme kojima se ulazi u predmet materije, odnosno nadležnost drugih institucija, norme kojima nijesu precizirani mjerljivi instrumenti i mehanizmi institucionalna rješenja kojima bi se na objektivan, transparentan i egzaktan način mogli verifikovati kriterijumi čitanosti, slušanosti i povjerenja”, rekla je Tanasijević.

Takođe, ističe ona, predložena rješenja su koncipirana široko i nejasno, te DPS neće glasati za predloženo rješenje.

Poslanik DF Koča Pavlović tvrdi da je ovaj zakon nešto što je dio sporazuma koji je potpisala “Milova koalicija” te se, kako je kazao, poslanici ove partije uopšte neće izjašnjavati o njemu glasanjem. Poslanica SNP Snežana Jonica kazala je da važeći Zakon o medijima ne valja i da mora da se mijenja. Međutim, ona naglašava da nijesu sva rješenja u predloženom zakonu dobra.

“Mislim da je potrebno mnogo više pažnje da se neke stvari urede”, rekla je Jonica.

Prema njenim riječima, naglasak da je napredak zakona to što se njime definiše dužna profesionalna pažnja, nije dobar.

“Definicija koja je osnov za sve posljedice ukoliko se ona ne poštuje je npr. da je neko postupao sa dužnom profesionalnom pažnjom ako preduzme sve razumne mjere da primjereno okolnostima provjeri istinitost i potpunost informacije. Tako široko do beskraja, da je to nevjerovatno”, naglasila je Jonica.

Poslanik Demosa i jedan od predlagača predloga zakona Dritan Abazović pozvao je kolege da kada se već slažu da je crnogorska medijska scena kontaminirana urade nešto da se to promijeni.

“Zar nije logično da pokušamo da intervenišemo kroz zakonska rješenja. Ako neko misli da je ovaj zakon savršen i da nema nijednu grešku, ni ja kao potpisnik, ne bih to mogao da kažem. Ali, ne mogu isto tako da kažem da u ovom zakonskom rješenju nema nekih elemenata unapređenja u odnosu na ono što je naša današnja klima, vezano za ukupnu medijsku sferu”, rekao je Abazović.

Osnovni motiv ovog zakona je, kako je naveo, da se zaštite domaći mediji u Crnoj Gori.

O ovom zakonu Plenum će se naknadno izjasniti jer je za danas zakazano konsultativno saslušanje na Odboru za politički sistem gdje bi trebalo da se čuje mišljenje struke na ovu temu i eventualno pripreme amandmani.

Izmjene zakona idu na ruku koncernu Vijesti

Poslanik DF Branko Radulović je preporučio građanima da ne čitaju portale i novine jer će biti “krivo informisani”.

“Ima li danas ikog u Crnoj Gori koji ne kaže za medijsku, tajkunsku firmu Vijesti da oni pogrešno informišu, da to nema nikakve veze sa novinarskim kodeksom, sa etičkim kodeksom, sa moralom, sa vrijednošću, evropskim, svjetskim normama. Ima li iko ko vjeruje 100 posto tim medijima? Nema. Da Li ima iko ko vjeruje javnom servisu i uvezenim novinarima”, pita se Radulović, naglašavajući da je suština predloga Zakona samo podjela marketinškog kolača.

Predsjednik Skupštine Darko Pajović u svom izlaganju je naveo da smatra da je Zakon o medijima loš, ali da predlog njegovih izmjena i dopuna ide na ruku samo koncernu Vijesti.

“Mislim da tamo, ipak, postoje ljudi koji su željeli da pojedine stavke naprave dobrim, ali ovaj zakon jeste zakon koji ide u interesu konkretno medijske grupacije koncerna Vijesti koje apsolutno žele da kroz ovaj zakon, kao što imaju svoje ministre u Vladi Mila Đukanovića, nakon što su uspjeli da ovladaju pojedinim institucijama na bazi afera kojih zapravo nigdje nema, pokušavaju na velika vrata da okupe parlamentarnu većinu, ne bi li se kako zadovoljili njihovi interesi. Njihovim kreativnostima nikad kraja. Ovaj zakon ne smije da bude u službi jedne porodice, u službi jednog koncerna jer nema logike boriti se protiv monopola jedne stranke, a uvoditi monopol druge”, zaključio je Pajović.

Send this to a friend