Lider Socijalističke narodne partije Srđan Milić pitao je premijera da li kao nosioca jedne od tri najvažnije državne funkcije smatra sebe odgovornim u dijelu rasvetljavanja političke pozadine ubistva Jovanovića.
“Smatrate li da nalogodavca ubistva Duška Jovanovića treba tražiti prvenstveno među onima koji su imali najviše koristi od njegove smrti”, pitao je Milić Đukanovića.
Odgovarajući na pitanje, Đukanović je rekao da se ne smatra odgovornim što ubistvo urednika Dana nije rasvijetljeno. Takođe, napomenuo je i da ubistvo Jovanovića nema nikakve veze sa državnim organima Crne Gore.
“I političkim i građanskim angažmanom pokušao sam da dam doprinos rasvetljavanju ovog slučaja. I tužilaštvo i sudstvo su imali maksimalnu podršku izvršne vlasti. Nažalost, još se nije došlo do epiloga i dalje fale dokazi kako bi se do kraja rasvijetlio ovaj slučaj”, dodao je premijer.
Prema njegovim riječima, ubistva novinara nijesu posljedica kriminalnih obračuna, već imaju političku pozadinu.
“Politički inspiratori i nalogodavci često ostaju van domašaja pravde. U brojnim prilikama sam saopštio da motiv ovog ubistva treba sagledati u cilju destabilazacije i destrukcije Crne Gore. Po mom mišljenju nalogodavca treba tražiti na adresi koja je list najbrutalnije zloupotrebljavala protiv Crne Gore i za života Jovanovića i nakon njegovog ubistva”, istakao je Đukanović.
Reagujući na izjavu premijera, Milić je rekao da ga smatra odgovornim za ubistvo Jovanovića.
Odgovarajući na pitanje ko je imao koristi od ubistva Jovanovića, Đukanović je odgovorio da su to oni koji su koristili Dan, direktora i urednika lista u funkciji destabilizacije i promjene vlasti u Crnoj Gori.
“U jednom trenutku su pomislili da će ih takav postupak dovesti cilja. Željeli su da predsatve Crnu Goru kao zemlju u kojoj se ubijaju novinari. Na sreću to se nije desilo, a nažalost plaćena je žrtva koja se nipošto nije trebalo platiti”, rekao je on.
Najvažniji cilj dobijanje poziva za NATO
Borislav Banović iz Socijaldemokratske partije podsjeća da Vlada i Skupština ulaze u posljednju godinu četvorogodišnjeg mandata, te stoga pita Đukanovića šta su po njegovom mišljenju najznačajniji poslovi koje treba obaviti u ovom periodu.
“Državni poslovi i sama reforma su dugotrajan i stalan proces, ipak šta je po vašem mišljenju uspješno urađeno ili završeno u dosadašnjem mandatu, a šta je ostalo nedovršeno i u kojim segmentima. Zato smatram da je važno a interesantno čuti Vaše viđenje, tj. dobiti “Vladin pogled” na narednu godinu”, pitanje je Banovića.
Đukanović je kazao da Vladini prioriteti moraju biti ubrzanje ekonomskog rasta, napredak u oblasti vladavine prava, unapređenje obrazovanja, dinamičan napredak na planu evropskih i evropatlanskih integracija.
“Najvažniji cilj je dobijanje doziva za članstvo u NATO do kraja godine”, istakao je on.
On je podsjetio da je obavljen važan posao racionalizaciji potrošnje, smanjenju deficita, suzbijanju korupcije…
“Ne mogu da ne potenciram zabrinutost zbog političkog usporavanja razvojnih procesa. Šanse koje su nam se ukazale neće čekati na nas”, dodao je Đukanović.
Premijer je upozorio da set zakona već dugo čeka na usvajanje u parlamentu, te da to znatno koči saradnju sa investitorima i realizaciju projekata.
“Vlada mora da nudi povoljan poslovni ambijent u Crnoj Gori. Svi moramo biti posvećeni obavljanju poslova u preizbornom periodu. Svi možemo raditi više, bolje i odgovornije. Danas smo u fazi ekonomskog i društvenog razvoja u kom moramo dati svi doprinos, a Vlada prije svih, kako bi ostvarili što više zajedničkih interesa. Nedostaju nam kvalitetnije pripreme i razgovori. Uočavam ozbiljan deficit talenta da radimo timski i razmjenjujemo mišljenja”, poručio je Đukanović.
Đukanović je kazao i da je procedura oko istraživanja uglovodonika u crnogorskom primorju završena.
“U procesu dodatnih napora, mogli smo proglasiti pobjednika tendera, ali smo htjeli da što više kvalitetnih partnera uključimo u taj posao. Imamo sve pretpostavke da uskoro dobijemo pobjednika tog tendera”, rekao je premijer.
Takođe, Đukanović je kazao da je Vlada posvećena pitanju finansijske održivosti lokalnih samouprava.
“Usaglasili smo održiv reprogram plaćanja obaveza prema državi i bankama. Insistiram da nijedan od ugovara ne može biti potpisan, a da se ne utvrde jasne obaveze lokalnih uprava. To znači da prvi put kada zakasne da izmire svoje obaveze prema državi, taj ugovor biva suspendovan”, naglasio je Đukanović.
Tema iseljavanja sa sjevera ispolitizovana
Lider Pozitivne Darko Pajović pitao je Đukanovića hoće li i koje će Vlada preduzeti mjere da zaustavi iseljavanje sa sjevera. Đukanović je kazao da se Crna Gora sa odlivom stanovništva sa sjevera suočava već nekoliko decenija, a ne od juče, te da je tema iseljavanja prekomjereno ispolitizovana.
“Tema iseljavanja sa sjevera, kao problema sa kojim se suočavamo nije od juče ili od prije mjesec dana, kada je tako očigledno iz različitih razloga prekomjerno ispolitizovana. Sa odlivom stanovništva iz sjevernog regiona se suočavamo već nekoliko decenija. Imajući u vidu kompleksnost pitanja nepovoljnog demografskog trenda sjevernog regiona u posljednjih nekoliko decenija, nužno je ponoviti da se značajnije smanjenje ili potpuno eliminisanje negativnog migracionog salda u sjevernom regionu ne može ostvariti u kratkom, pa čak ni u srednjem roku“, kazao je Đukanović.
Naglašava da iako sjever Crne Gore karakteriše veći broj odseljenih nego doseljenih, posljednjih godina može se ipak govoriti o trendu smanjenja negativnog migracionog salda tog regiona.
“Tako je, prema zvaničnim podacima, negativan migracioni saldo, kao razlika izmedju broja doseljenih i broja odseljenih lica, u sjevernom regionu smanjen sa 1.407 lica u 2011. na 1.186 lica u 2014. godini ili za 15,7 odsto. Posmatrano kvartalno, u istom periodu je zabilježeno smanjenje negativnog migracionog salda sa 339 osoba u prvom kvartalu 2011. na 299 osoba u prvom kvartalu 2015. godine ili za 11,8 odsto. Imamo blagi trend smanjenja negativnog migracionog salda sjevernog regiona kada je riječ o unutrašnjim migracijama, i činjenicu da je prema podacima Eurostata za 2014. godinu oko 0,2 odsto građana Crne Gore predalo zahtjev za azil u zemljama Evropske unije“, objasnio je Đukanović.
Poručuje da će Vlada nastaviti sa intenzivnijim mjerama ekonomske i razvojne politike u narednom periodu, radi dostizanja ravnomjernijeg socio-ekonomskog razvoja svih jedinica lokalne samouprave i regiona, zasnovanog na konkurentnosti, inovativnosti i zapošljavanju.
Rešad Sijarić u ime kluba poslanika Bošnjačke stranke postaviće premijeru pitanje kada Vlada planira da izgradi treći granični prelaz sa Srbijom, konkretno na Pešterskoj visoravni.
“Smatramo da bi izgradnjom ovog graničnog prelaza bio znatno unaprijeđen položaj građana koji žive u ovom pograničnom području, a posebno onih koji posjeduju imovinu na drugoj strani granice. Postojeći granični prelazi na sjeveru države prema Srbiji, Dobrakovo i Dračenovac, isuviše su udaljeni za svakodnevne prelaze građana sa područja opštine Petnjica i područja Donjeg Bihora. Naime, granični prelaz na Pešterskoj visoravni je jedno od predferendumskih obećanja stanovništvu pomenutih područja”, obrazložio je svoje pitanje Sijarić.
