“Odgovorna vlast ne smije sebi dozvoliti da se ponaša u skladu sa ultimatumima koje joj postavlja politička grupacija sa podrškom šest odsto građana”, kazao je premijer Milo Đukanović kazao je premejer u emisiji Odgovoran odgovor na Radiju Crne Gore i poručio da će protesti potrajati ukoliko organizatori čekaju pad Vlade.
On smatra da su protesti DF-a koji traju već deset dana sastavni dio demokratske prakse i da je crnogorska vlast pokazala svoj demokratski kapacitet.
Đukanović je poručio da je njegov komentar na najave organizatora protesta da će biti istrajni dok vlast ne podnese ostavku „da će onda ti protesti potrajati“.
„Organizator protesta je DF, politička grupacija čija je podrška, prema istraživanjima javnog mnjenja, oko šest odsto. Odgovorna vlast ne smije sebi dozvoliti da se ponaša u skladu sa ultimatima koje joj postavlja šest ili deet odsto, jer bi tako pokazala svoju neodgovornost prema onome što je demokratski izbor građana i što je stav 94 odsto javnosti koji ne učestvuju u tim manifestacijama koje organizuje DF“, rekao je on, prenosi MINA.
Prema njegovim riječima, mora se biti spreman ne samo da se služi svim mogućnostima koje demokratsko društvo omogućava, a to je da se mimo učešća u radu parlamenta, na protetstnim skupovima izražavaju politički stavovi.
„Ali moramo biti odgovorni i znati da nemamo pravo na ultimatume i silovanje drugog, značajno većeg dijela političke javnosti u Crnoj Gori i moramo biti svjesni da nijedna demokratski odgovorna vlast neće pristati na takvu vrstu ultimatuma“, naveo je Đukanović.
On je podsjetio da je, kad je u pitanju karakter protesta, kazao uoči početka okupljanja da nije samo riječ o zahtjevu za smjenu vlasti, nego je riječ o anticrnogorskim, antidemokratskim i nati-NATO protestima.
Podrška stiže samo od DSS-a
Đukanović smatra da posljednja dešavanja s okupljanja u nedjelju veče pokazuju da je upitno da li su protesti DF-a ili samo Nove srpske demokratije.
„Organizatori su se veoma upregli u namjeri da obezbijede što je moguće širu podršku protestima iz međunarodne javnosti, međutim, ta podrška samo stiže iz Beograda, i to ne od državne poltiike Srbije, što je jako važno i što potvrđuje kvalitet novih međudržavnih odnosa Srbije i Crne Gore, nego samo od Demokratske stranke Srbije nekadašnjeg lidera Vojislava Koštunice, kruga koji je oštro kritikovao i svim sredstvima pokušavao da osujeti crnogorski put nezavisnosti“, rekao je premijer.
On smatra da je riječ o tome da se organizatori protesta vrlo oslanjaju na anticrnogorske političke strukture u okruženju.
Đukanović je podsjetio na ocjene koje je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije saopštio u nedjelju, navodeći da su one antinatovske i antievropske.
„Bez obzira na to što su okupljanja mirna, ne znači da su demokratska, jer da bi bila demokratska, moraju biti u skladu sa Ustavom i zakonom. A da li su“, rekao je on.
Đukanović je podsjetio da se dogodilo nekoliko ozbiljnih kršenja sistema i podsjetio na poslednje – organizovanje protestnih šetnji.
Prema njegovim riječima, organi lokalne samouprave koji su izdali dozvole organizatorima, su bili striktni da se bina ne smije postavljati tako da zatvori put ispred parlamenta i da, naravno, niko ne smije ni pomisliti da organizuje kamp naselje ispred parlamenta.
„Uprkos tome, organizatori protesta su uradili i jedno i drugo. Uradili su mnogo toga sa jasnom namjerom da isprovociraju državne organe da primjene silu prema učesnicima protesta i sebe dovedu u poziciju žrtve i dodaju sebi značaj koji, na njihovu žalost, organizujući ovaj protest, nijesu uspjeli da pribave“, kazao je Đukanović.
On smatra da je vlast postupila ispravno jer nije nasjela na provokaciju i nije željela da primjenuje silu prema učesnicima protesta, zbog neodgovornosti organizatora protesta.
Kad je u pitanju poziv DF-a opozicionim strankama da napuste parlament i poziv Socijaldemokratskoj partiji SDP da raskine koaliciju, Đukanović je ocijenio da je riječ o osjećaju nemoći opozicije da ostvari cilj i dođe na vlast.
Taj osjećaj je, dodao je, utemeljen kroz iskustva kroz izborne procese.
„Mislim da se opozicija, posebno DF, osjeća nemoćnim u odnosu i na predstojeće izbore. Jasno je da nakon napuštanja od Lekićeve grupacije vode svoju bitku za preživljavanja na političkoj sceni. Sve ih to upućuje na zaključak da se nemaju čemu nadati na redovnim izborima 2016. i pokušavaju na drugi način da ostvare cilj tako što će smijeniti vlast ili na kraju ishodovati neki politički kompromis, da se dođe do prelazne vlade, koja bi, eto i na takav način doprinijela njihovom cilju da budu dio vlasti“, kazao je on.
Na taj način, smatra Đukanović, ne pokazuju političku zrelost i originalnost.
„Obilježje politike opozicije je – gdje god se nešto dogodi za njih zanimljivo, pokušavaju da ga preslikaju na crnogorski prostor, zanemarujući da nema univerzalnih recepata za sva društva u svijetu“, dodao je on.
O koaliciji sa SDP-om
Govoreći o mogućem opstanku vladajuće koalicije, premijer Đukanović je podsjetio da SDP “prethodno na izborima 1996. godine nije ostvarila cenzus i nije postala parlamentarna partija”.
“Od 1998. godine SDP nikad nije nastupio samostalno. Od starta je DPS njegovao jedan pažljiv odnos prema koalicionom partneru”, kazao je Đukanović.
Kazao je da je SDP imao napore da stalno uvećava svoj značaj u koaliciji: “Na početku je bilo to 17 odsto rezultatskog kolača, a kasnije se to uvećalo na 20 odsto”, prenio je RTCG.
“U politici se mora poštovati pravilo da vrijediš onoliko koliko obezbijediš podrške građana. Mislim da se u nekom vremenu SDP izgubio u takvom svom nastojanju. I kad su naišli na otpor DPS-a da im popušta u pogledu njihovih daljih zahtjeva, pokupali su da nas opomenu da mogu da prave drugačije političke aranžmane”, podsjetio je premijer Đukanović.
Diskutabilan stav Krivokapića
Đukanović je ocijenio da je diskutabilan stav predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića da se on u određenim trenutku može opredijeliti za prelaznu vladu, ako se politička korupcija sa lokalnog prenese na državni nivo.
On smatra da je način na koji Krivokapić tretira opasnost od političke korupcije neprihvatljiv.
„Mislim da je riječ o tome da SDP grčevito brani svoj monopol jezička na vagi na političkoj sceni Crne Gore, da nastave sa ucjenama prema Demokratskoj partiji socijalista (DPS), koja ima podršku od 45, 46 odsto građana“, rekao je Đukanović.
On je kazao da, kada neko iz opozicije podrži neke od stavova DPS-a, kao što Pozitivna podržava ulazak u NATO, onda se, kako je rekao, javi SDP jer gubi pravo na monopol i ucjenu.
Đukanović je poručio da nema ništa od prelazne Vlade, a kad opozicija bude sugurna da ima većinu, može inicijativu pokrenuti u Skupštini.
Realno očekivati poziv u NATO
Premijer je ponovio da je realno očekivati da Crna Gora dobije poziv za članstvo u NATO krajem godine.
“Mi u političkom žargonu vrlo često kažemo da je riječ o ostvarivanju jednog od spoljnoipolitičkih ciljeva. Ja smatram da je ovaj uspjeh mnogo više od realizacije ovog spoljnopolitičkog cilja”, kazao je Đukanović.
On smatra da na ovaj način građani Crne Gore dobijaju mogućnost da rade u jednoj otvorenoj tržišnoj, razvijenoj ekonomiji.
“Ovakvim izborom građani se opredjeljuju za bolčju vladavinu prava, za veće poštovanje ljudskih i manjinskih prava, bolju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu”, kazao je premijer.
Komentarišući dolazak generalnog sekretara NATO-a, Jensa Stoltenberga, Đukanović je istakao da je to pokazatelj ozbiljnosti sa kojom se Alijansa posvetila Crnoj Gori kao aspirantu za NATO.
Podrška tužilaštvu
Premijer je komentarisao i posljednja hapšenja visokih funkcionera DPS-a u Budvi i Baru.
“Svi ljudi koji su dobili mandat u ime naše partije da obavljaju javne poslove, dobili mandat da djeluju u skladu sa državnim interesima Crne Gore, u skladu sa Ustavom i zakonom. Razumijemo da u Crnoj Gori postoje državni organi koji imaju ustavnu poziciju da posumnjaju u zakonito postupanje određenih ljudi koji obavljaju javne poslove na državnom nivou, i da je njihova obaveza da provjere te svoje sumnje. Mi dajemo punu podršku Državnom tužilaštvu da doprinese boljoj vladavini prava, efikasnoj borbi protiv korupcije i kriminala”, rekao je Đukanović.
On je dodao da se podrazumijeva da se svaki dio vlasti, nakon nekog vremena, mora suočiti sa rezultatima svog rada.
