“Mi javno kažemo da tu ima grešaka, ali mnogo manje nego što se priča. Spremni smo, kad sakupimo sve primjedbe, da Savjet u proširenom sazivu razmotri svaku i, ako je potrebno nešto ispravi, izbaci, doda…”, kazao je Đurović gostujući u Živoj istini.
Uprkos manjkavostima Đurović smatra da je urađen dobar posao. Izradi Rječnika, tvrdi predsjednik CANU, pristupilo se profesionalno.
Kritike vidi kao posljedicu kampanje i neznanja.
“Knjiga je vrlo dobra, iako je mnogi kroz kampanju kritikuju. Mi smo tom poslu pristupili vrlo profesionalno u sredini koja nije imala kadar, koja se nikad do ovog slučaja nije ozbiljno sudarila sa leksikografijom. Zato se umnogome i javljaju kritike iz prostog neznanja”, kazao je on.
Ne bi, kaže, povukao Rječnik.
“Zašto, koje su to greške? Koji su to argumenti”, pitao je on.
To što je, na primjer, Mešihat islamske zajednice osudio, kako su ocijenili, grube uvrede i falsifikate na račun islama i Muslimana, objavljene u Rječniku, po predsjedniku CANU, nije razlog za povlačenje prvog toma.
Na podsjećanje kako je odrednica blatnjav opisana sasvim neprikladno, rečenicom u kojoj se pominje odsječen nos muslimana, Đurović kaže da se greške javljaju.
“Pa ne shvatate da se uvjek greške javljaju. Urađen je kako je urađen- nije idealno i to smo rekli. Ima grešaka i mi ćemo ispraviti, to nije nikakav problem”, istakao je on.
U rječniku, od A do V, među 12 hiljada riječi, nema ni pomena Vojislavljevića. Đurović ne vidi problem u tome.
“Što je to problem, nije bilo u tom izdanju, ispraviće se, dopuniće se u sledećem izdanju. Nismo mi preskočili, nego je preskočio korpus. Niko namjerno nije preskočio”, tvrdi on.
Đurović ipak kaže da je na sve kritike odgovoreno vrlo profesionalno i studiozno.
“Tačno je da ima tu jedan, dva, tri opravdanih kritika. Odgovorili smo detaljno na sve kritike. Ja sam ubjeđen da je autorski tim potpuno realno i argumentovano odbacio prozaične kritike”, ubijeđen je Đurović.
Rječnik međutim nema potpis urednika. Đurovića to ne zabrinjava iako u Pravilniku Akademije o izdavačkoj djelatnosti piše da svaka publikacija mora da ima glavnog urednika i barem dva recenzenta.
Đurović kaže da je sve urađeno po Zakonu koji je iznad Pravilnika.
“Otvoreno ću vam reći -nemamo mi ništa da krijemo. Nismo mogli da nađemo adekvatnu ličnost da bude urednik, onda smo konsultovali Zakon, izdavače i vidjeli smo da to može da ide sa redaktorskim timom. To je jedini razlog”, objašnjava on.
Rad na Rječniku za dvije godine koštao je oko 70 hiljada eura.
“To je jako mali tiraž, zanemariv. On je izgleda fotokopiran u više primjeraka nego što smo objavili. Ideja je da se na kraju kompletan rječnik objavi jer, ja se nadam, prevazići ćemo mi te nesporazume”, kazao je on.
Đurović je, na kraju, saopštio kako je zadovoljan doprinosom Akademije Crnoj Gori.
