Crna Gora se na desetogodišnjicu nezavisnosti za još jedan korak približila prijemu u savez koji će, kako poručuju mnogi, biti najača garancija nepovredivosti njenih granica. Takođe se, očekivano, ponovo našla na udaru ruskih zvaničnika koji su na prošlonedjeljno potpisivanje protokola o pristupanju reagovali upozorenjem da će odgovoriti proporcionalno. Rusija, iako će nastaviti da protestuje do punopravnog članstva Crne Gore, ne može da postigne ništa, kategorična je bivša zvaničnica Pentagona i visoka saradnica Atlantskog savjeta Evelin Farkaš.
“Rusija ne može da uradi ništa, s obzirom na to da je riječ o suverenoj odluci 29 država. Ruska vlada ima mnogo drugih stvari o kojima treba da brine. Željeli bismo da sarađujemo s njom o Siriji i drugim oblastima, a moramo da razgovaramo i o kontroli naoružanja, o njihovoj retorici u vezi sa nuklearnim pitanjima. Ruska vlada ne bi trebalo da se fokusira na članstvo Crne Gore”, kazala je Farkaš, prenosi portal RTCG.
Da bi Moskva, prije svega zbog ekonomskih problema, trebalo da prestane da brine o proširenju NATO-a, smatra i analitičar Danijel Server.
“Rusija ulaže velike napore da poremeti proces pridruživanja Crna Gore. Jasno je da finansira neke od protesta i opozicione političare. Uprkos tome, ne uspjeva u svojoj namjeri i postaje sve nezadovoljnija”, ocijenio je Server.
I dok Kremlj ne krije svoje nezadovoljstvo širenjem alijanse, zapad pozdravlja napredak Crne Gore koju do konačnog cilja ipak čeka ratifikacija protokola u svih 28 zemalja članica. Evelin Farkaš ne očekuje probleme u tom procesu i ističe da u američkom Senatu članstvo Crne Gore ima dvostranačku podršku.
“Nema problema da američki Senat ratifikuje protokol. Uradili bi to odmah kad bi mogli. Čim bude moguće, očekujem da će Senat požuriti da preduzme akciju da bi pokazao da stvarno vjeruje u to“, kazala je Farkaš.
Kada bi zakonodavci mogli da raspravljaju o tom pitanju, još nije poznato. Danijel Server smatra da je malo vjerovatno da se to dogodi poslije novembarskih predsjedničkih izbora, a prije inauguracije novog američkog predsjednika.
“Amerikanci su obično pri kraju procesa ratifikacije. Ratifikacija bi mogla da potraje godinu ili dvije naročito imajući u vidu aktuelnu atmosferu u Evropi, gdje su Holanđani odbili sporazum Ukrajine sa EU. Iskreno, kampanja Donalda Trampa koja je u suštini protiv NATO-a, takođe značajno otežava stvari. To ne znači da se članovi Kongresa slažu s tim, ali otežava republikancima da proguraju prijem Crne Gore”, smatra Server.
“Ne razumijem u potpunosti poziciju Donalda Trampa o NATO-u. Rekao je mnogo stvari i uglavnom nisu bile tačne. U stvari je nevažno šta kampanje misle o prijemu Crne Gore, jer je to nešto što je ovaj predsjednik odlučio i što ima široku podršku u Senatu”, uvjerena je Farkaš.
U međuvremenu, Podgorica ima obavezu da nastavi tranziciju na modernu i profesionalnu vojsku, da uskladi odbrambeni budžet sa onim što zahtjeva NATO i da dalje doprinosi misijama alijanse. Kao buduća članica sa Balkana, ima još jednu odgovornost.
“Da pomogne onim zemljama koje su i dalje u redu za članstvo u NATO-u. Prije svega mislim na Bosnu i Makedoniju“, kaže Farkaš.
Sagovornici Glasa Amerike ističu da primjer Crne Gora jasno pokazuje da su vrata NATO-a i Evropske unije otvorena za Balkan i poručuju da je pridruživanje alijansi nepovratan proces koji šalje veoma jasnu poruku o tome kakvu poziciju zemlja zauzima u svijetu, a to je uz Evropu i SAD.
