“Krivokapić i Graso su razgovarali o obavezama naše države iz NATO i EU agende sa posebnim osvrtom na ustavne reforme koje su obezbijedile veću nezavisnost i efikasnost sudske vlasti i tužilaštva”, saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.
Tokom susreta Graso, kao dugogodišnji Nacionalni antimafija tužilac, je pohvalio dosadašnju saradnju sa crnogorskim Tužilaštvom i sporazume koji su tom prilikom potpisani. Osim toga Graso je pozdravio ustavno jačanje pozicije državnog tužioca kao preduslov za samostalnost u borbi protiv glavnih izazova evroatlantskih integracija iz poglavlja 23 i 24.
Krivikapić i Graso su se saglasili da će jačanje vladavine prava biti dodatni podsticaj italijanskim investitorima u Crnoj Gori, te da je u sklopu toga potrebno u što skorijem roku trajno urediti odnose sa italijanskim investitorima u EPCG.
I ovom prilikom je ponovljeno da Crna Gora ima podršku Italije na evro-atlantskom putu, kao i da dva parlamenta imaju mnogo prostora za intenziviranje saradnje i razmijenu iskustava.
Ocijenjeno je da sljedeći mjeseci pred Crnom Gorom, u iščekivanju decembraskog poziva za članstvo u NATO su veoma obavezujući, ali i prilika da se pokaže odlučnost u građenju sistema koji dijeli vrijednosti zajednice Sjeverno-atlantske alijanse – mira, stabilnosti, demokratije i vladavine prava.
Krivokapić je u Njujorku razgovarao sa predsjednikom 70. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih Nacija i doskorašnjim predsjednikom Danskog parlamenta Mogensom Liketoftom.
Krivokapić je čestitao Liketoftu izbor za predsjednika GS UN-a, koji su podržale sve 193 države članice UN-a. Sagovornici su razgovarali o gorućim problemima današnjice – migracijama, stabilnosti i bezbjednosti, kao i o ukrajinskoj krizi.
Krivokapić je iz uloge predsjednika emeritusa PS OEBS-a i pokretača i rukovodioca “Vienna processa” istakao da upravo ovaj mirovni projekat parlamentarnog dijaloga pokazuje značaj i ulogu parlamenata u rješavanju gorućih tema, te da parlamentarci itekako mogu doprinositi deeskalaciji sukoba i rješavati konkretne probleme građana u izazovnim situacijama za bezbjednost.
“Ekonomske krize vode u populizam koji u krajnjem vodi ka nesigurnosti, kršenju ljudskih prava i opštu nestabilnost. Današnje vrijeme traži lidere kojima će politika biti sredstvo za rješavanje izazova i instrument mira, dijaloga i razumijevanja”, ocijenio je Krivokapić.
Na sastanku je pozdravljen evro-atlantski put Crne Gore, kao garant trajnog mira i stabilnosti u čitavom regionu, a i šire.
Krivokapić je razgovarao i sa svojim švedskim kolegom predsjednikom Riksdaga Urbanom Ahlinom. Crnogorski i švedski predsjednik parlamenta su razgovarali o putu ka punopravnom članstvu naše države u EU, ocijenivši da Zapadni Balkan i geografski, strateški i kulturološki pripada ujedinjenoj Evropi te da EU treba biti sve prisutnija u našem regionu čineći ga prosperitetnijim i uređenim dijelom svog sistema.
“Posvećeni smo pregovaračkom procesu i implementaciji EU standarda, a temelj ukupnog procesa mora biti vladavina prava kroz čvrste i snažne institucije. Naša dva parlamenta imaju rekao bih prijateljsku saradnju koja rezultira sve intezivnijim konkretnim projektima. Zahvalni smo Švedskoj na njenom razumijevanju kao i stručnoj pomoći na našem EU reformskom kursu”, istakao je Krivokapić u razgovoru sa Ahlinom.
