Potpredsjednica je pokazala posebno interesovanje za razvojne projekte u Prijestonici koji su preduslov za otvaranje novih radnih mjesta.
Tokom razgovora konstatovano je da Prijestonica Cetinje i Vlada imaju kvalitetnu saradnju, ali da se ona može poboljšati na način što se sa obije strane mora domaćinski postupati.
“Za domaćinsko postupanje kao rezultat imaćemo uštede i racionalnije korištenje sredstava. Veliki dio novca se troši za saniranje problema iz prošlosti koji ne daju rezultate na dugoročnom planu. Država i Vlada su uz Cetinje i to je nesporno, ali moramo pronaći modele održivog finansiranja i povećanja prihioda lokalne samouprave”, kazala je Jasavić.
Neke od mogućnosti su proizvodnja, turizam i poljoprivreda.
“Kada je u pitanju proizvodnja lokalna administracija je stvorila uslove za otklanjanje biznis barijera i ubrzane procedure izdavanja papirologije kao i smanjenje dažbina. Na polju turizma postoje ogromni potencijali i to vjerski, ekološki, edukativni, zdravstveno-rehabilitacioni. Izgradnjom žičare Kotor-Lovćen-Cetinje i izmještanje Ikone Bogorodice Filermose u Cetinjsku pećinu, poboljšaće se turistička ponuda. Izgradnja novih hotela od strane domaćih investitora dodatno će podići nivo kvaliteta ponude. Kada je u pitanju poljoprivreda, Cetinje ima najveći potencijal za poljoprivredne proizvode sa geografskim porijeklom koji mogu svoju proizvodnju bazirati na organskoj proizvodnji zbog netaknute priorode i površine nacionalnog parka Lovćen“, poručila je Jasavić.
Jasavić se posebno založila za vraćanje života i tradicije Katunskoj nahiji kao kulturno, istorijsko identitetskom prostoru koji smo svi zaboravili.
“Katunska nahija je srce stare Crne Gore, ono mora ponovo da kuca starom snagom kroz povratak mladih ljudi kojima moramo stvoriti uslove da na tom prostoru mogu obezbjeđivati svoju egzistenciju, što je bez podrške Vlade i lokalne samuprave nemoguće. Stvaranje buduće prosperitetne Crne Gore je moguće jedino ukoliko prvo obnovimo ono što je nekada funkcionisalo i ono što nas je održalo da postojimo. Katunska nahija to jeste jer su proizvodi koji su naši preci ovdje proizvodili bili cijenjeni čak i na dubrovačkim trpezama. Država i Vlada moraju stvoriti uslove da se mladi ljudi vraćaju ruralnim područjima pod uslovom da im to obezbjeđuje pristojan život, profit i egzistenciju. Posebno ću se u narednom perodu baviti projektom „Vraćanje sjaja Katunskoj nahiji“, kroz eko i etno turizam na održivom principu proizvodnje proizvoda sa geografskim porijeklom“, istakla je Jasavić.
Tokom posjete Vodovodu konstatovano je da je odnos države prema ovom problemu nedomaćinski i da je doveo do stanja da je država preuzela na sebe nedopustivo visoke račune za struju od 2006. godine do danas i platila ukupno osam miliona eura, dok na naplatu dolaze i novi računi u iznosu od 2.4 miliona eura.
“U ovom pitanju zakazala je i Elektroprivreda Crne Gore i Crnogorski elektroprenosni sistem, koji ne pokazuju dovoljno agilnosti da riješe problem trafostanice i dalekovoda Vrela koje ne može kvalitetno da napaja strujom ovo područje. Nerazumno je da ukupna investicija, rekonstrukcije sekundarne vodovodne mreže, izmještanje primarne transportne cijevi, opremanje Vodovoda savremenom opremom za otklanjanje kvarova košta oko osam miliona i trajno rješava ovaj problem, a da smo do sada toliko potrošili samo za struju. Ovakvo nedomaćinsko ponašanje na grbači građana Crne Gore se ne možemo tolerisati”, kazala je Jasavić.
Ona se obavezala da će obaviti razgovore sa svima u lancu resornih institucija i to kolegama Vujicom Lazović, Vladimirom Kavarićem i Branimirom Gvozdenovićem, da bi se u budžetu za 2017.godinu u kapitalne izdatke planirala sredstva za prve dvije faze od 3,8 miliona eura i konačno počelo sa rješavanjem ovog problema koji traje godinama.
Tokom posjete Opštoj bolnici „Danilo I“ Jasavić je razgovarala na temu stavljanja u funkciju obnovljenog prostora u okviru Bolnice koji pripada spomenicima kulture gdje postoje određena ograničenja kada su zakonske norme u pitanju.
Svoje predloge formirala je u razmjeni ideja sa menadžmentom Bolnice.
Kao prva opcija predložen je koncept savremenog dijagnostičkog centra u saradnji sa nekim inostranim partnerom kroz javno privatno partnerstvo.
“Ovaj projekat bi imao multiplikativne efekte i za naš zdravstveni sistem jer bi i ovdje razvili one usluge koje nemamo, a za koje naše pacijente šaljemo u inostranstvo. Podigli bi nivo zdravstvene zaštite unutar našeg sistema i stvorili bi preduslove za razvoj zdravstveno-rehabilitacionog turizma. Na kraju, Stara bolnica „Danilo I“ u novoj namjeni mora biti spoj kulturološko istorijske duhovnosti i potreba funkcija trenutka u kome živimo”, kazala je ona.
