Politika

Jedno podržali u Briselu sasvim drugo u Moskvi

Neposredno prije odlaska u Rusiju Mandić je izjavio da će, ukoliko dođu na vlast, prvo ukinuti “sramne sankcije” uvedene Rusiji, zaboravljajući da su upravo visoki funkcioneri Demokratskog fronta Slaven Radunović i Predrag Bulatović prije nešto više od godinu glasali za Deklaraciju Savjeta Evrope u kojoj se “pozdravlja usklađenost vanjske politike Crne Gore s Evropskom unijom” kao i crnogorski spoljopolitički prioriteti, njena “vanj ska, bezbjednosna i odbrambena politika”

Priča o ukidanju sankcija Rusiji lansirana je preko medija neposredno uoči posjete delegacije DF Moskvi, pa se možda tu krije odgovor na pitanje što je bio razlog da se lider DF preko medija dodvorava partnerima u Ruskoj Federaciji. 

Da li je Demokratskom frontu prifalilo novca, pa su projekat sprečavanja ulaska Crne Gore u NATO obogatili novim idejama, što bi se moglo zaključiti iz poruka i Mandića i Kneževića, ali i čelnika Ruske Dume?

Vještine pregovaranja u poslovima koji se dobro plaćaju, a u kojima je ulog država, ne fali ni Mandiću ni Bulatoviću.

Podsjetimo, crnogorskim opozicionarima koji su se protivili obnovi državnosti, a koje su predvodili upravo Mandić i Bulatović, prema informacijama njihovih bivših stranačkih kolega, prije deset godina prebačeno je iz Srbije 5,5 miliona eura, za koje još nijesu položeni svi računi. 

Kako su pare trošene, gdje su sve završile, godinama je otvoreno govorio lider Srpske liste Dobrilo Dedeić, kao i nekadašnji srpski biznismen, vlasnik “C marketa” Stanko Radulović, koji je preminuo prošle godine, ali su detalji o ovoj trgovini ostali zabilježeni u njegovim pismima objelodanjenim 2011. godine.

Što sve obuhvata ponuda koja se čula tokom boravka tročlane delegacije DF Moskvi pokazaće vrijeme, baš kao i u slučaju crnogorskog referenduma, čiji je rezultat upravo Rusija među prvima priznala. Za sada je, na osnovu izjava Milana Kneževića koje je prenijela Pobjeda, izvjesno da se u Moskvi razgovaralo o modelu neutralnosti po uzoru na Švajcarsku.

A kako upravo Rusija gleda na neutralnost, možda najbolje potvrđuje razgovor sa Nikitom Bondarevim, vodećim stručnjakom za Srbiju i zemlje bivše Jugoslavije u sklopu Ruskog instituta za strateška istraživanja (RISI), objavljenom na srpskom portalu Njuzvik uoči zasijedanja međuvladinog srpsko-ruskog komiteta u Beogradu (11-12. januara).

Na pitanje da li Srbija treba da ostane neutralna, Bondarev je između ostalog odgovorio da će “put političke neutralnosti, samoizolacije u borbi protiv islamskog terorizma i radikalizma, dovesti do toga da Srbija postane beogradski pašaluk” poručujući da je neutralnost u ovom slučaju “ekvivalent zločinu protiv sebe samog”.

Svaki komentar je suvišan.

 

Send this to a friend