Politika

Kriza u SNP-u: Samo Jonica uz Milića u poslaničkom klubu

Poslanički Idub SNP-a nakon raskola u toj partiji, kada je formirana Demokratska stranka Alekse Bečića, broji šest poslanika i pored Milića i Jonice sačinjavaju ga poslanici Aleksandar Damjanović, Danko Sarančić, Danijela Marković i Radosav Nišavić.

Ipak, prema pouzdanim saznanjima Pobjede, Milić računa na većinu u Glavnom odboru koji, po Statutu SNP-a, može da pokrene pitanje povjerenja predsjedniku partije. Međutim, i pored najava Milića, sjednica Glavnog odbora još nije zakazana.

Krizu u stranci, koja tinja još od Kongresa održanog krajem 2014. godine, otvorio je šef poslaničkog kluba Aleksandar Damjanović otkrivši javnosti detalje sa neformalnog sastanka na kojem je dio funkcionera eksplicitno zatražio ostavku Milića. Damjanović je uz Aleksu Bećića bio protivkandidat Miliću na prošlom Kongresu.

“Bio je sastanak grupe zabrinutih predstavnika stranke, iznijeli smo predloge da se stvari moraju radikalno rješavati”, rekao je Damjanović.

Po tumačenju izvora iz SNP-a, „radikalno rješavanje“ znači: ili ostavka Milića ili novi raskol uSNP-u.

Sastanak

Neformalnom sastanku održanom prije desetak dana, prema saznanjima Pobjede, prisustvovao je poslanički klub izuzev poslanice Snežane Jonice, kao i predsjednici najvećih opštinskih odbora, ali i sam predsjednik SNP-a Srđan Milić.

Na sastanku je od strane većine učesnika, kao i poslanika, zatražena ostavka Milića uz optužbe na račun vođenja stranke, ali i neprincipijelnog ponašanja tokom pregovora o Sporazumu o slobodnim i fer izborima, ali i leks specijalisu. Miliću se zamjera što se, kada je već SNP potpisao Sporazum, nije izborio za pozicije stranačkih kandidata unutar sistema kontrole, ali i podjele vlasti.

Nezadovoljna grupacija u stranci smatra daje na taj način propuštena prilika da se osnaži rejting stranke.

“Partija se za vrijeme Milićevog mandata dva puta cijepala, finansijska situacija je jako loša, a poslanica iz Bara kadruje partijom sa osvojenih svega hiljadu glasova”, rekao je izvor Pobjede iz SNP-a.

Milić je na sastanku kazao da pitanje nepovjerenja može da pokrene Glavni odbor, što je kasnije i ponovio u razgovoru za Pobjedu.

Opcije

Milićev pomirljivi ton ipak ima logiku političkog manevra: unutarstranačku borbu preseliti na teren Glavnog odbora gdje, nakon Kongresa, predsjednik partije ima jasnu većinu. Koristeći široka statutarna ovlašćena, Milić može čak i sebi dozvoliti luksuz da Glavni odbor čak i on pokrene pitanje povjerenja o kome može odlučiti samo Kongres partije, imajući u vidu da po Statutu predsjednik SNP-a odgovara samo Kongresu.

Na predlog Glavnog odbora, ili najmanje jedne trećina predstavnika Kongresa, može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku partije. Odluka o nepovjerenju je prihvaćena ako za nju glasa većina od ukupnog broja predstavnika na Kongresu. Izglasavanjem nepovjerenja, predsjedniku partije prestaje mandat navodi se u Statutu SNP-a član 59. Ako Kongres ne prihvati predlog za izglasavanje nepovjerenja, a predlog je podnio Glavni odbor partije. Kongres može donijeti odluku o raspuštanju Glavnog odbora, što bi u krajnjem mogao biti Milićev plan jer u slučaju raspuštanja Glavnog odbora Kongres, na predlog predsjednika partije, formira koordinacioni odbor koji vrši funkcije Glavnog odbora do izbora novog Glavnog odbora.

“U slučaju izglasavanja nepovjerenja, ili podnošenja ostavke predsjednika partije, ili raspuštanja Glavnog odbora. Kongres partije će se održati najkasnije u roku od 60 dana od dana izglasavanja nepovjerenja ili podnošenja ostavke predsjednika partije, odnosno od dana donošenja odluke o raspuštanju Glavnog odbora”, stoji u Statutu SNP-a.

Moguće opcije: Sazivanje Kongresa ili novi raskol

Izvori Pobjede iz SNP-a navode da je plan protivnika Srđana Milića da jedna trećina opštinskih odbora izdejstvuje raspisivanje Kongresa na kojem bi bio smijenjen predsjednik SNP-a. Po Statutu SNP-a Kongres može sazvati i predsjednik stranke, ali i Glavni odbor po kriterljumima koji su nepovoljniji po Milićeve oponente.

U slučaju da Milić i na novom Kongresu obezbtjedi većinu Izvori Pobjede ne isključuju novi raskol jer Milićevi oponenti smatraju daje on ključni faktor nejedinstva stranke.

To bi potencijalno od 2012.godine bio treći raskol u SNP-u. Nakon prvog raskola 2012. svojim putem su pošli Predrag Bulatović i Milan Knežević da bi to isto učinio dvije godine kasnije Aleksa Bečić formirajući Demokratsku Crnu Goru.

Send this to a friend