On je danas, na zajedničkoj sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike i Odbora za evropske integracije, predstavio izvještaj o radu resornog Ministarstva u prethodnoj godini.
Izvještaj je podržala većina poslanika oba odbora, prenosi agencija MINA.
“Napravljeni su krupni koraci u evropskim i evroatlanskim integracijama i otvoreno je devet poglavlja sa tendencijom da se taj trend nastavi i u narednoj godini“, poručio je Lukšić.
Crna Gora bi do kraja godine mogla da ostvari, kako je naveo, najznačajniji cilj nakon obnove nezavisnosti – ulazak u NATO.
Lukšić je objasnio da je u prethodnoj godini ojačana regionalna saradnja i da se radilo se na poboljšanju multirateralne saradnje.
Upitan o pitanju pregovora o granici sa Kosovom, Lukšić je kazao da to vodi ministar unutrašnjih poslova, navodeći da su ti pregovori intezivni.
Lukšić je kazao da je potrebno podsjetiti na propise koje reguliše odnose Crne Gore i Njemačke.
On je ukazao da je Njemačka tokom prošle godine primila oko 935 zahtijeva za azil od čega, kako je dodao, nijedan nije odobren.
Govoreći o evropskim i evroatlanskim integracijama, Lukšić je istakao da je Crna Gora napravila krupne korake, navodeći da je u tom periodu ojačana regionalna i multilateralna saradnja.
On je objasnio da je suština pregovora da se kroz komunikaciju katastarskim dokazima potvrdi pripadnost određene teritorije jednoj ili drugoj državi.
“Dva ekspertska tima rade na tome i uvjeren sam da će doći do nesporne demarkacije tog pitanja između dvije države“, ocijenio je Lukšić.
Kada je riječ o NATO-u, on je kazao da je ulazak u Alijansu najznačajniji spoljnopolitički cilj nakon obnove nezavisnosti Crne Gori.
“Mogućnost za sticanje članstva u NATO je sada, a ta mogućnost za Evropsku uniju EU biće aktuelna za nekoliko godina. Ako sve bude išlo kako treba, Crna Gora bi u narednih četiri, pet godina, mogla završiti proces pregovora sa EU i kvalifikovati se da postane punopravna članica“, objasnio je Lukšić.
On je dodao da su rađena dva istaživanja o podršci javnosti članstvu u Alijansu čiji kredibilitet, kako je naveo, nije sporan.
“Oba ta istraživanja pokazuju rast podrške za NATO“, kazao je Lukšić.
Kada bi referendum bio ovih dana, kako je naveo, po jednom istraživanju bi odnos bio 47 na prema 43 u korist NATO, a uz deset odsto neodlučnih, a u drugom 44,2 prema 40,8.
“Samo je 16 odsto onih koji bi podržali koncept neutralnosti garantovan od Rusije“, rekao je Lukšič.
Prema njegovim riječima, prošla i tekuća godina pokazuju da nije bilo drastičnog negativnog efekta kada je u pitanju ekonomska saradnja sa Rusijom.
“Bojazan koja se iskazivala u prethodnom periodu srećom se nije desila“, kazao je Lukšić, dodajući da podatke tog tipa o Americi nema.
Koča Pavlović iz Demokratskog fronta DF je ocijenio da se stvara lažna slika o podršci javnosti ulasku u NATO, da je riječ o spinovanju, manipulaciji i potcjenjivanju ljudi.
“Želi se stvoriti slika da poziv za NATO zavisi od brojke koje će agencije napisati“, smatra Pavlović.
On je naveo da je potrebno prestati sa imenovanjem ambasadora koji ne govore strane jezike.
“Saslušanje kandidata za ambasadora pred odborom se sakriva od javnosti da bi se sakrila nekompetentnost kadrova što je skandalozno“, zaključio je Pavlović.
Milan Knežević iz DF-a je, govoreći o rezoluciji na Kosovu, kazao da to predstavlja atak na teritorijalni integritet i suverenitet Crne Gore.
“Potpuno je neshvatljivo da nam se svake dvije nedelje javlja neka država ili kvazidržava sa stavom da smo ušli u njihovu teritoriju i da je neophodno da se to ispravi“, smatra Knežević.
On je dodao da razmatra mogućnost da kao poslanik podnese inicijativu pred Skupštinu da se granice sa Kosovom tretiraju iz 1913. godine gdje je Metohija sastavni dio Crne Gore.
On je upitao Lukšića za objašnjenje o tome zašto je crnogorska Vlada pomogla vladi Avganistana sa milion i 200 hiljada dolara kada, kako smatra, nismo u stanju da obezbijedimo normalno funkcionisanje crnogorske vojske.
Lukšić je kazao da ta pomoć predstavlja doprinos Crne Gore kao odgovornog partnera.
Nikola Gegaj iz Demokratske partije socijalista DPS kazao je da je predstavljeni izvještaj sistematičan, kvalitetan i sveobuhvatan.
“U njemu je predstavljeno sve što je urađenao tokom prethodne godine koja je bila veoma uspješna diplomatska godina“, ocijenio je Gegaj.
Slaven Radunović iz DF-a kazao je da je “Kosovo unaprijed dogovorena igra Đukanovića i Tačija“.
On je ocijenio da je ta rezolucija suluda i da, kako je dodao Radunović, nema nikakvog utemeljenja u realnosti.
Suljo Mustafić iz Bošnjačke partije je, govoreći o predstavljenom izvještaju o radu MVPEI, kazao da se Crna Gora detektuje kao primjer u regionu i da je to Ministarstvo odradilo dobar posao.
Potrebno je da Ministarstvo radi na tome da u određenim strukturama kompetentni kadrovi pripadnika manjinskih naroda nađu svoje mjesto na određenim pozicijima“, ocijenio je Mustafić.
Predrag Bulatović iz DF-a kazao je da MVPEI vodi nesamostalnu politiku i da slijedi stavove velikih sila, odnosno Amerike i Njemačke, ali da, kako je dodao, korektno radi u odnosu na veličinu države i neka druga Ministarstva koja su glomazna i služe kao „paraziti u državnoj administraciji“.
On je dodao da borba protiv korupcije nije zadovoljavajuča i da nema zadovoljavajućih rezultata.