Politika

Lukšić: Prijedlog zakona ne rješava pitanja državljanstva i prava glasa iseljenika

Vlada je u novembru usvojila Prijedlog zakona o odnosu Crne Gore sa iseljenicima, kojim se uređuju odnosi i način ostvarivanja i jačanja saradnje, ali i nosioci saradnje sa iseljenicima.

Odbor se na današnjoj sjednici nije izjasnio o Prijedlogu zakona, već će, zbog njegove važnosti, diskusija biti nastavljena, prenosi MINA.

Lukšić je na sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike predstavio Prijedlog zakona, navodeći da je on značajan za ukupno uređenje te oblasti. 

“U pitanju je veoma važan zakon koji na sistemski način uređuje tu oblast“, kazao je Lukšić.

On je, kako je naveo, uvjeren da će biti prijedloga o načinu na koji se može i dalje urediti to zakonsko rješenje.

Prema njegovim riječima, pitanje odnosa sa iseljenicima podignuto je na visoki nivo u državnoj politici, posebno s obzirom na veliki broj iseljenika iz Crne Gore.

Poslanik Pokreta za promjene Koča Pavlović ukazao je na značaj zakonskog rješenja koje uređuje odnose države sa iseljenicima, ukazujući na pitanje članova Savjeta za odnose sa iseljeništvom.

Pavlović je naveo da Savjet predstavlja “novi izborni štab” vladajuće koalicije.

Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević ukazao je na značaj prava glasa iseljenika, a posebno položaja koji imaju iseljenici koji žive u Srbiji.

On je upitao da li crnogorski iseljenici koji žive u Srbiji imaju ista prava i status kao i iseljenici koji žive u drugim državama.

“Da li je neophodno da se oni izjašnjavaju kao Crnogorci da bi dobili prava”, pitao je Knežević.

On je ukazao na to bi da crnogorski iseljenici u Srbiji trebalo da imaju ista prava kao i svi ostali, podsjećajući na, kako je naveo, diskriminaciju koja je sprovedena na referendum o nezavisnosti kada iseljenici u Srbiji nijesu imali pravo glasa. 

Knežević je upitao i zašto Savjet za odnose sa iseljenicima koji, prema Prijedlogu zakona, formira Vlada na predlog nadležnog ministarstva , ima jednak broj predstavnika za iseljenike u Srbiji, Turskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema njegovim riječima, broj iseljenika iz Crne Gore u Srbiji je daleko veći.

Lukšić je objasnio da se zakonskim tekstom o odnosima sa iseljenicima ne uređuje njihovo pravo glasa, niti pravo na državljanstvo.

Pri svakom kontaktu sa iseljenicima, kako je naveo, pokreću se pitanja prava glasa i državljanstva, ali “ovim zakonom ta prava ne mogu da se regulišu”.

On je demantovao navode da će Savjet koristiti vladajuća koalicija za kontrolu načina glasanja iseljenika, objašnjavajući da je broj predstavnika utvrđen na osnovu procjena o broju stanovnika u pojedinim državama.

Prema njegovim riječima, u daljoj diskusiji o Prijedlogu moguće je revidirati i broj predstavnika.

Poslanik BS Suljo Mustafić naveo je da Prijedlog zakona predstavlja dobra temelj za bolju i drugačiju vezu sa iseljenicima.

On je ukazao na značaj odredbe kojom se kao iseljenici prepoznaju svi oni koji imaju vezu sa Crnom Gorom.

Prijedlog zakona, kako smatra, utemeljuje bitno drugačiju i kvalitativno bolju vezu sa iseljenicima.

Lukšić je naveo da je ideja o uvođenju knjižice dobra, objašnjavajući da ona ne bi crnogorskim iseljenicima obezbijedila dodatna prava.

Send this to a friend