“MANS je još 1. marta od DIK-a zatražio mišljenje u vezi primjene odredbi podzakonskih akata ove institucije koje su suprotne Zakonu o izboru odbornika i poslanika, a kojima je omogućeno da glasači čija fotografija ne postoji u sistemu MUP-a, odnosno u biračkom spisku mogu da glasaju, iako je to Zakonom o izboru odbornika i poslanika zabranjeno”, rekao je Maraš.
Pn navodi da se prema važećem zakonodavstvu, birački spisak zaključuje 10 dana prije održavanja izbora, nakon čega podaci o biračima iz zaključenog biračkog spiska zajedno sa fotografijama birača počinju da se „pune“ u elektronske uređaje za identifikaciju birača.
“Zbog toga, za sve građane koji nova biometrijska dokumenta izvade u desetodnevnom periodu od zaključenja biračkog spiska do dana održavanja izbora, u elektronskom uređaju za identifikaciju birača neće postojati fotografija, što je po Zakonu jedan od preduslova kako bi se birač na adekvatan način identifikovao”, kazao je Maraš.
Prema njegovim riječima, da takvih građana, koji nemaju nova biometrijska lična dokumenta, pa samim tim u bazama MUP-a ne postoji ni njihova fotografija, u ovom trenutku ima preko 10.000.
“Međutim, umjesto da Državna izborna komisija obezbijedi punu primjenu zakona, ona je Pravilima o radu biračkih odbora propisala proceduru koja predviđa da i lica čije se fotografije ne nalaze u sistemu elektronske identifikacije mogu glasati na izborima. Na taj način, DIK je donio podzakonski akt koji je u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika koji predviđa da se birač mora elektronski identifikovati da bi glasao, a da uređaji za identifikaciju moraju sadržati fotografije birača iz registra ličnih karata ili pasoša”, podsjetio je on.
Maraš konstatuje da je ovakvim postupanjem DIK “otvorio ogroman prostor za zloupotrebu biračkog prava, jer možemo doći u situaciju da se na izborni dan pojavi više hiljada lica, koja su nova dokumenta izvadila u periodu od 10 dana od zaključenja biračkog spiska do održavanja izbora, a koje zbog toga nije moguće u potpunosti identifikovati kroz elektronski uređaj za identifikaciju birača”.
“Na ovaj način, ne samo što je DIK omogućio ogromne manipulacije ličnim dokumentima, već je u potpunosti obesmislio elektronski uređaj za identifikaciju birača, čiji je primarni cilj da se spriječi glasanje fantomskih, duplih i preminulih birača. Iz tog razloga, odmah po donošenju spornih Pravila o radu biračkih odbora, MANS se DIK-u obratio za zahtjevom za davanje mišljenja u vezi sa ovom problematikom, čime smo im omogućili da sporna pravila izmijene, da ih usklade sa Zakonom i da zatvore prostor za zloupotrebe birača koji su sami kreirali. Ipak, očigledno je da namjera DIK-a i njenog predsjednika Budimira Šaranovića ni u jednom trenutku nije bila da svoj rad i pravni okvir za održavanje izbora usklade sa zakonom, zbog čega podnijeti zahtjev MANS-a ignorišu već više od pet mjeseci. Pozivamo DIK i njenog predsjednika Budimira Šaranovića da hitno postupe po MANS-ovom zahtjevu za davanje mišljenja o primjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika i da obezbijede da ni jedno lice u Crnoj Gori ne može glasati suprotno zakonu”, zaključio je Maraš.
