U okviru prve predložene mjere, sugeriše se proaktivan pristup informacijama kroz punu primjenu člana 12 Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a što, kako je objasnio Marić, podrazumijeva jednostavan i pouzdan pristup portalima svih organa javnog sektora – pravnih lica i tijela koja su donosioci odluka, potrošačke jedinice Budžeta Crne Gore ili i jedno i drugo u dijelu javnih evidencija i javnih registara, nacrta, prijedloga i konačnih tekstova strateških dokumenata, pojedinačnih akat i ugovore o raspolaganju finansijskim sredstvima iz javnih prihoda i državnom imovinom, i drugim informacijama od javnog značaja.
“Realizacije ove mjere bi vodila postizanju potrebne otvorenosti i transparentnosti raspolaganja javnim finansijama, državnom imovinom, privatizacionim procesima, kao i povećanju javnog integriteta i učešća građana u donošenju odluka od javnog interesa”, kazao je Marić.
Dalje, dodaje on, CGO cijeni da treba pokrenuti inicijativu za donošenje jedinstvenog, kodifikovanog zakonskog akta koji će propisati sve alternativne oblike učešća građana u ostvarivanju javnih poslova, zaštiti javnog interesa i uticaju u donošenju odluka od javnog značaja.
“Predviđenim zakonom bili bi propisani svi slučajevi i oblici učešća građana, poput peticije, elektronske peticije, građanske inicijative, referenduma i dr, a važio bi za sve nivoe vlasti”, ističe Marić.
Prema njegovim riječima, shodno ovoj inicijativi, treba unaprijediti normativni izraz Uredbe o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona radi dobijanja efektivne javne rasprave koja će obuhvatiti i godišnji Budžet Crne Gore.
“Naime, Uredba iz obaveze sprovođenja javne rasprave izuzima godišnji Budžet Crne Gore, što je neprihvatljivo. Upravo efektivnost i pristupačnost javne rasprave o godišnjem Budžetu Crne Gore građanima bi omogući znatno veću upućenost u stanje javnih finansija i nivo odgovornosti raspolaganja od strane potrošačkih jedinica Budžeta. Takođe, Uredba ne obezbjeđuje ni precizne smjernice za sprovođenje efektivne javne rasprave, sa jasnom pozicijom građana, njihovim modalitetima učešća, obavezom sprovodioca javne rasprave da istu učini lako shvatljivom u smislu primjene raznih tehnika približavanja zakonskih, sistemskih, strateških rješenja i eventualnih posljedica građanima”, objasnio je Marić.
Četvrto, dodaje on, u cilju afirmacije kontrolne funkcije zakonodavne u odnosu na izvršnu vlast neophodno je ustanoviti obavezu da nadležni organ izvršne vlasti blagovremeno, pouzdano i sveobuhvatno informiše predstavnike zakonodavne vlasti o postupku raspolaganja državnom imovinom i pripremama ugovora o privatizaciji.
CGO posebno insistira na ustanovljavanju mjera koje će, ocjenjuje Marić, doprinijeti borbi protiv korupcije i spriječavanju zloupotreba u visokoškolskim ustanovama.
“U tom kontekstu, CGO je predložio da se učine lako dostupnim u elektronskoj formi svi magistarski i doktorski radovi akademske strukture zapošljenih na visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori, kao i nosilaca javnih ovlašćenja. To podrazumijeva da se na portalima visokoškolskih ustanova obezbijedi poseban prostor u kojem bi se nalazili svi radovi zaposlenih iz akademske strukture kao doprinos borbi protiv plagijata, ali i pomoć u naučnom radu drugih kolega. Dodatno, isto je potrebno obezbijediti za za akademske radove nosilaca javnih ovlašćenja”, kazao je Marić.
Konačno, CGO je predložio i mjeru objavljivanja svih relevantnih dokumenata i informacija koje su pratile zaduživanja jedinica lokalnih samouprava u Crnoj Gori, gdje bi se u saradnji sa Ministarstvom finansija napravili jasni i lako dostupni presjeci stanja duga, odgovornih lica i uticaja na lokalne budžete.
“To uključuje objavljivanje, na portalima lokalnih samouprava i Ministarstva finansija, svih dokumenata na osnovu kojih su donijete odluke o zaduživanju, same odluke, ugovori o zaduživanju, kao i pregled trošenja ovih sredstava od strane lokalnih samouprava, sa jasnim pregledom zaduženja, dospjelih obaveza i rokova otplate”, istakao je Marić, dodajući da bi usvajanje ovih mjera doprinijelo kvalitetu Akcionog plana, ali što je mnogo važnije i suštini reformi crnogorskog društva i uspostavljanju veće otvorenosti i odgovornosti vlasti u Crnoj Gori.
