„Protesti su u svakoj državi legitimni i normalna pojava. Koliko vidim, pristalice članstva vaše zemlje u NATO se povećavaju. Trendovi su bili više nego očigledni u pravcu podrške za NATO“, istakao je Močnik.
On je podsjetio da je Slovenija još prošle godine prije Samita u Velsu bila mišljenja da Crna Gora treba da postane 29. članica NATO alijanse.
„Na tom čvrstom stajalištu bićemo i na konferenciji ministara vanjskih poslova u decembru ove godine. Uvjeren sam da su kriterijumi iz Velsa više-manje ispunjeni, odnosno da je poziv izvjestan. I sam ga očekujem. U dva mandata, od 2011. do 2014, bili smo NATO kontakt ambasada i u tom kapacitetu zajedno smo puno toga odradili“, rekao je on.
Odgovarajući na pitanje da li aktuelna dešavanja na geopolitičkom planu na bilo koji način mogu da utiču na decembarsku odluku o pozivu Močnik je istakao da se geopolitička situacija mijenja svake godine.
„I devedesetih godina prošlog vijeka, kada je Slovenija krenula u priču o članstvu u NATO, imali smo, takođe, problema na globalnoj sceni i evropskom i azijskom kontinentu. Tačno je da je i danas opša geopolitička situacija dosta složena. Vidimo što se dešava na Bliskom istoku i u još nekim djelovima svijeta. Ali, to treba prepustiti diplomatiji. Ta dešavanja, sasvim sigurno, ne bi trebala ni ti smjela da utiču na poziv Crnoj Gori za članstvo u NATO“, smatra on.
Zagovornici neutralnosti u Crnoj Gori pominju Švajcarsku, Švedsku, Austriju…
Međutim, Močnik naglašava da te zemlje nijesu za poređenje kada se govori o neutralnosti.
„Švajcarska je neutralna vjekovima. Austrija je neutralna na temelju državnog ugovora iz 1955. godine. Treba postaviti pitanje zagovornicima neutralnosti što Crna Gora gubi ako ostane mimo sistema kakav je NATO. Učestvovanje u donošenju koletivne odluke je najveća privilegija i bogatstvo za jednu malu zemlju. Neutralnost nije rezervisana za male države. Prvo, jako je teško naći sagovornika ako si sam, pogotovu sagovornika sa kojim možeš ravnopravno da sjediš za istim stolom. A od toga sve počinje“, pojasnio je on.
Močnik je ocijenio i da je najbolji način za sve države Balkana je stabilizacijsko-asocijacijski proces članstvo u NATO i EU.
„To je realnost u budućnosti. Taj proces je bio usporen zbog finansijskih problema, što je
kod dijela građana proizvelo neke negativne sentimente. Koncentrisan nastup i EU i NATO i na primjer OSCE, Savjet Evrope, UNDP i ostalih… bio bi dobrodošao za ubuduće. Mnogo je inicijativa sa istim ciljem, ali iz različitih izvora, što stvara bespotrebno preklapanje. Suština je sljedeća: Zapadni Balkan je regija Evrope i tu nema dvojbe“, zaključio je Močnik.
Bogata karijera
Mitja Močnik ima bogatu diplomatsku karijeru. Bio je ambasador u više evropskih država, načelnik Odjeljenja za evropsku politiku i bilateralnu saradnju u Ministarstvu inostranih poslova u Sloveniji. Obavljao je funkciju direktora u Regionalnom centru za borbu protiv prekograničnog kriminala u Rumuniji, a bio je lični savjetnik predsjedavajućeg OEBS-a za Centralnu Aziju. Funkciju predstavnika Vlade Slovenije za saradnju sa posmatračke misije Evropske komisije u Sloveniji obavljao je u nekoliko mandata. U Zagrebu je bio član Multinacionalne grupe RACVIAC Centra za bezbjednosnu saradnju.
Član je i Savjetodavnog odbora Centra za demokratsku kontrolu oružanih snaga u Ženevi.
