Politika

Omogućiti zaokruživanje konkretnog kandidata

Tokom istraživanja ispitivan je uticaj personalnog glasanja na unutarpartijsku demokratiju, a Vujović je kazao da je 79 odsto ispitanika odgovorilo u izborni sistem treba uvesti preferencijalno glasanje, prenosi MINA. 

Prema njegovim riječima, to znači da su poslanici ojačali samopouzdanje, a da su bili pod uticajem onog što smatraju da je željeni odgovor.

“I u jednom i u drugom slučaju odgovor ukazuje da se stvara i među građanima i poslanicima atmosfera da treba promijeniti izborni sistem i omogućiti biračima da mogu zaokružiti konkretnog kandidata na izbornoj listi”, ocijenio je Vujović. 

Prema njegovim riječima, svi nalazi istraživanja govore o tome da su crnogorske političke partije veoma centralizovane i da je minimilozovan uticaj birača, ali i članova političkih partija.

“Primijećen je trend da i kandidati žele veći legitimitet i da vjeruju da mogu u više personalizovanoj kampanji da izbore poslaničko mjesto. Ukoliko bi se uveli mehanizmi da članovi partija utiču na kandadate, a da sa druge strane birači odlučuju ko će se kandidovati za poslnika to bi značajno unaprijedilo demokratiju i dinamiku odnosa u partiji. Građani bi došli do poslanika izabranih u kompetitivnijoj proceduri, a poslanici bi bili motovisani da mandat odrade kvalitetnije nego u slučaju koji imamo sada”, savjetuje Vujović. 

On je naveo podatak da je oko izbornog sistema značajan i odgovor na pitanje prema kojem 53 odsto ispitanika smatra da Crna Gora treba da bude jedna izborna jedinica, dok se značajno manji broj kanditata izjasnio da treba da postoji više izbornih jednica.

Po njemu, odgovor na pitanje personalizacije izbornog sistema je iznenađujući, navodeći da je čak 54 odsto poslanika kazalo da bi u Crnoj Gori trebalo uvesti kombinaciju većinskog i preporcionalnog izbornog sistema, za proporcionalni izborni sistem opredijelilo se 21 odsto ispitanih, a većinski 11 odsto.

Kako je kazala koordinator programa Dubravka Popović učešće kandidata u istraživanju se razlikuje, a procenti su reprezentativni u odnosu na broj kanditata partija na izbornim listama. Tako je učešće u israživanju bilo: Pozitivna 20 odsto, Socijalistička narodna partija 18 odsto, Demokratska partija socijalista 15 odsto, Hrvatska građanska inicijativa devet odsto, Nova srpska demokratija takođe devet odsto, Bošnjačka partija sedam odsto, Pokret za promjene sedam odsto, Socijaldemokratska partija četiri odsto i Demokratska unija albanaca dva odsto kandidata. 

Popović je takođe navela podatak da je 37 odsto kandidata je bilo sigurno da neće dobiti manadata, dok je 40 odsto sigurno da postoji velika vjerovatnoća da će ga dobiti. 

Na pitanje koji su najznačajni politički problemi, ona je kazala da su u 40 odsto slučajeva kadidati naveli korupciju i ekonomiju kao naveći problem, 30 odsto ispitanika nezaposlenost, nepostojanje prave države 25 odsto, kriminal 28 odsto kandidata.

“Pogled kandidata na različite probleme pokazalo je da treba preduzeti veće mjere na zaštitu životne sredine, a to smatra 94 odsto ispitanika, 88 misli da prioritet Vlade treba da bude osiguranje stabilne mreže socijlne sigurnosti, 77 odsto da žene treba same da odlučuju o pitanju abortusa, 75 odsto smatra da Vlada treba da preduzme mjere kako bi smanjila razlike u nivoima dohotka”, pojasnila je Popović. 

Članstvo Crne Gore u Evropsku uniju 80 odsto ispitanih smatra dobrom stvari, 16 odsto je neodlučno, dok je EU loša za svega dva odsto ispitanih. Popovićeva navodi da postoji razlika u vladajućoj koaliciji, gdje je svega dva kandidata odgovorilo da članstvo nije ni dobro ni loše, dok u je opoziciji 24 neopredijeljenih.

“Na pitanje kandidatima da li su zadovoljni načinom na koji demokratija funkcioniše u Crnoj Gori, 22 odsto je zadovoljno, dok je u 78 odsto slučajeva nisu zadovoljni”, navela je Popović.

Direktorka odjeljenja za istraživanja javnih politika Ana Selić kazala je da rezultati istraživanja pokazuju da su odluku o kanditaturi poslanici donijeli samo u jednoj trećini slučajeva.

“67 odsto kandidata je bilo podstaknuto od nekog da se kandiduje, od čega je čak 80 odsto podsticaja došao od nekog unutar partije, dok je 41 odsto ispitanih rekao da su podstaknuti od porodice ili prijatelja”, pojasnila je Selić.

Kako je dodala, podaci istraživanja ukazuju da je najviše uticaja na odluku o kandidaturi imalo stranačko rukovodstvo, u 43 odsto slučaja dok je u 22 odsto slučaja imalo članstvo stranke iz izborne jednice na lokalnom nivou.

Selić je navela da je predlaganje kanditata mogu da vrše svi organi stranke dok samu odluku o nominaciji kandidata u 71 osto slučajeva donosi Glavni odbor stranke, u 17 odsto slučajeva odluku je donijelo Predsjedništvo,u sedam odsto slučajeva predsjednik, a opštinski odbor je tu odluku donio za samo 4 odsto slučajeva.

“U momentu kandidature, dvije trećine ispitanika već bili stranački funkcioneri, dok je 26 odsto ispitanih član strane”, konstatovala je ona. 

Istraživanje je sprovedeno u periodu od maja do juna ove godine, a obuhvatilo je 20 odsto ukupnog broja kandidata za poslanike na parlamentarnim izborima 2012. godine.

Send this to a friend