On ističe da su prilikom skorašnje posjete predsjednika Vlade Briselu evropski zvaničnici posebno istakli da je Crna Gora kvalitetnim i sadržajnim reformama i dobrom dinamikom obavljenog posla opravdala sva dosadašnja očekivanja.
U periodu kada se EU suočava sa terorističkim napadima i migrantskom krizom, da ne pominjemo zemlje regiona koje nijesu otvorile nijedno poglavlje, čini se da dinamika Crne Gore u integracijama nikad nije bila bolja. Vaš komentar?
PEJOVIĆ: Uvjeren sam da naš uspjeh leži u tome što smo, kao odgovorna država i društvo, evropsku integraciju postavili kao najvažniji unutrašnji zadatak kojem su posvećeni svi koji su uključeni u proces. Od samog početka sve reforme se sprovode u skladu s postavljenim prioritetima i planovima i u partnerstvu s EU, tako da se i napredovanje prema članstvu odvija bez zastoja. Aktuelna dešavanja u EU, regionu i na unutrašnjoj političkoj sceni Crne Gore svakako imaju uticaja na dinamiku proširenja. Međutim, ključni faktor koji određuje brzinu integracije jesu individualni rezultati svake od država iz procesa proširenja. Crna Gora ih zaista ima, što su, prilikom skorašnje posjete predsjednika Vlade Briselu, evropski zvaničnici posebno istakli. Istaknuto je i da je Crna Gora kvalitetnim i sadržajnim reformama i dobrom dinamikom obavljenog posla opravdala sva dosadašnja očekivanja i da je i dalje primjer koji treba da slijede i ostale države Zapadnog Balkana.
Crna Gora je već otvorila 22 pregovaračka po glavlja, a zajoš osamje interno spremna. Kada bismo mogli otvoriti tih osam poglavlja i koja su?
PEJOVIĆ: Crna Gora je, nakon otvorena 22 poglavlja, postigla unutrašnju spremnost da uskoro otvori pregovore u još osam poglavlja pravne tekovine. Predali smo pregovaračke pozicije za pet poglavlja, dok su ostale tri spremne i poslaćemo ih odmah nakon poziva predsjedništva EU. Svakako, među prvima očekujemo da se otvore pregovori u poGlavljima 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj, 12 Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika i 13 Ribarstvo. Preostala tri poglavlja čije otvaranje očekujemo u narednom periodu su: 19 Socijalna politika i zapošljavanje, 1 Sloboda kretanja robe i 22 Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata. Takođe, predali smo pozicije i spremni smo i za otvaranje poglavlja 2 Sloboda kretanja radnika i 3 Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga. Dakle, Crna Gora je ispunila uslove, kojim tempom će ići dalje otvaranje pregovaračkih poglavlja zavisi od dinamike, procedura i planova EU.
Da li je realno da se do proljeća naredne godine otvorena poglavlja?
PEJOVIĆ: Imajući u vidu da smo, u skladu sa strategijskim dokumentima, postavili jasno definisane obaveze, odgovornosti i rokove, te da smo u potpunosti usmjereni na završetak svih obaveza i ispunjavanje uslova za otvaranje preostalih poglavlja, uvjeren sam da imamo kapacitet da to završimo do sredine naredne godine. Naravno, osim ovog unutrašnjeg momenta i naše odlučnosti da nesmanjenom dinamikom nastavimo s otvaranjem preostalih poglavlja, uvijek treba uzeti u obzir i aktuelno stanje u EU, njene prioritete i važeće procedure koje zahtijevaju određeno vrijeme. Ono što svakako mogu potvrditi je da će naša strana uraditi sve što je potrebno kako bismo pripremili otvaranje poglavlja.
Osim poglavlja 23 i 24, koja ćemo, po Vašoj procjeni, posljednja zatvoriti?
PEJOVIĆ: Praksa je pokazala da se na posljednjim međuvladinim konferencijama zatvaraju poglavlja koja su najizazovnija ili spadaju u grupu onih koja direktno utiču na rad, odnosno procedure i aktivnosti EU. Vjerujem da će tako biti i s Crnom Gorom. Tako se u prvoj grupi izdvaja 27. poglavlje koje karakteriše najveći obim pravne tekovine s kojom se trebamo uskladiti, potreba jačanja administrativnih kapaciteta na državnom i lokalnom nivou i obezbjeđenje značajnih finansijskih sredstava za primjenu standarda. Kada je riječ o drugoj grupi poglavlja tu, prije svega, mislim na 33. poglavlje Finansijske i budžetske odredbe. Ovo poglavlje, iako nije zahtjevno i ima malo pravne tekovine, po pravilu se zatvara među posljednjima jer se tada definiše izdvajanje Crne Gore u budžet EU i povlačenje sredstava iz strukturnih fondova EU. Takođe, u grupu poglavlja koja se zatvaraju među posljednjima spadaju i ona koje se odnose na tradicionalna sredstva EU kao što su 16. Porezi, 29. Carinska unija, ali i poglavlje 5 koje se tiče javnih nabavki.
