Perović: DANU ne ide u istoriju

“DANU podsjeća da je u onoj drugoj akademiji, u CANU, od početka bilo i  jakih i slabih ličnosti, progresivno i regresivno orijentisanih, crnogorskih i anticrnogorskih, u početku prikrivenih a kasnije otvorenih šovinista i militarista, ali i – pacifista, antimilitarista i ekumenista, znalaca i neznalaca, humanista i čovjekomrzaca, stvaralaca nadnacionalnog formata i osoba koje u nauci i umjetnosti nemaju ni ime ni prezime”, kazao je Perović u izjavi dostavljenoj CdM-u.

Sve to, naglašava on, nije specifičnost Crne Gore.

“Takve pojave se primjećuju i u drugim akademijama, ne samo u ex-YU regiji i drugim susjednim državama. Crnogorska specifičnost, međutim, nesumnjivo jeste već ustaljena pojava da državna akademija – izjavama i dugogodišnjim djelovanjem svojih predstavnika i militantnih akademika–nanosi ozbiljnu štetu ugledu Države i njenih čelnih institucija, ne priznaje (ili, što je još opasnije, parcijalno „priznaje“!) zakone svoje Države, omalovažava njene predvodnike–državne, naučne, umjetničke“, istakao je Perović.

On je podsjetio da je DANU utemljen na Dan pada Bastilje –  14. jula 1999. godine.

“Ne da slavi proslavljenu Francusku revoluciju, nego da time potencira svoje programsko opredjeljenje koje, uz multidisciplinarno stvaralaštvo, obuhvata i kritičku revalorizaciju crnogorske državne i kulturne istorije, odbacujući bilo kakvu inferiornost prema duhovnim vrijednostima brojnih-bližih ili udaljenijih država i naroda“, istakao je Perović.

Oslanjajući se na vjekovnu crnogorsku oslobodilačku tradiciju i na univerzalno značenje antifašizma 13-julskog ustanka crnogorskog naroda, Perović naglašava da DANU poštuje svačije opredjeljenje–nacionalno, vjersko, ideološko, političko i svako drugo, pod uslovom da akcije koje proizilaze iz tog opredjeljenja ne ugrožavaju prava i slobodu drugih.

“DANU se ne miri sa stanjem u kojemu se ismijavaju identitetska jezgra Crnogorskog naroda: Crnogorske kulture, Crnogorskog  jezika, Crnogorske Crkve i  DANU. Nepoštovanjem Zakona i amfilohijevskim radnjama koje takvo stanje produkuje,  tzv. “najviša naučna ustanova“ pruža obilje argumenata da DANU protiv rukovodstva CANU podnese krivičnu prijavu, što je, po našem mišljenju, po službenoj dužnosti trebalo da uradi državni tužilac“, ocijenio je Perović. 

On je kazao da se nastavlja ponižavanje najvrednijih naučnih i umjetničkih stvaralaca, državnih organa i važećih zakonskih normi.

“Trogodišnje iskustvo pokazuje da se, uz punu lojalnost Vladinom projektu za spajanje CANU i DANU, uzaludno čekalo da usvojeni Zakon bude i primijenjen, i tu se ne može govoriti samo o naivnosti DANU. Nezavisno od ovog negativnog iskustva, Crna Gora ne treba da se boji “dvojnosti“  nacionalnih institucija, jer mi ne bismo ni željeli da se kod nas primijeni recept koji je primijen pri dekretiranom ukidanju državne Ruske akademije nauka i još četiri druge akademije, koje su, uprkos svim otporima akademika, najprije ukinute pa potom “ujedinjene“ – u Novu Rusku akademiju nauka koja je projektovana kao društvena organizacija – pod punim nadzorom Vlade i ruskog predsjednika“, kazao je Perović.  

Prema njegovim riječima, DANU, u prvim godinama djelovanja podržana od države kao važna nacionalna institucija nauke i umjetnosti, od početka nije bila u materijalnom pogledu izjednačena sa privilegovanom CANU, a od  2003. godine, dakle više od jedne decenije, uopšte nije finansirana od države.

“Od tog doba DANU opstaje i radi u krajnje nepovoljnim uslovima, uz simbolične iznose dobroželećih građana, prijatelja i poštovalaca našega stvaralaštva, sljedbenika naših nastojanja da Crnu Goru učinimo boljom, humanijom, kulturnijom i – dostojanstvenijom”, kazao je Perović.

Prema njegovim riječima, DANU je u ostvarenju tog velikog sna samo djelimično uspio.  

“Ali mi i dalje radimo, vlastitim sredstvima sebe i DANU pomažemo i usmjeravamo, i nijesmo ozloijeđeni što je naša država toliko povjerenja ulagala u onu drugu- da osmisli i konstituiše projekat od fundamentalnog značaja “Crna Gora u XXI stoljeću – u eri kompetitivnosti“. Nijesmo ni srećni što je u taj projekat država uložila milion i nekolike stotine eura, a još smo manje srećni što su rezulati projekta, objavljeni u šesnaestak knjiga, kao neadekvatni, već sasvim zaboravljeni“, istakao je Perović. 

On se zahvaljuje našim iseljeničkim društvima i organizacijama i njihovim istaknutim predstavnicima za “nesebičnu, domovinsku podršku i pomoć, koju su naročito iskazali na referendumu za nezavisnost Crne Gore”. 

“Posebnu zahvalnost im dugujemo za njihove nedavne brižne poruke crnogorskim državnicima – da se ne zaboravljaju stvaralački, identitetski i patriotski doprinosi koje je DANU, djelima i djelatnošću svojih akademika ugradila u Panteon crnogorske nezavisnosti, suverenosti i slobode. DANU ne ide u istoriju; ona je svojom djelatnošću i djelima svojih akademika odavno značajan segment savremene crnogorske istorije! Njena kritička budnost i kreativni doprinos i danas zrače i znače kao u danima njenog utemeljenja“, poručio je Perović.