On je na poziv Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (UN), Ban Ki Muna i predsjednika Francuske, Fransoa Olanda učestvovao na svečanoj ceremoniji UN-a povodom potpisivanja Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.
Vujanović je, nakon potpisivanja sporazuma, u okviru plenarne sesije Generalne Skupštine UN-a, istakao da će Crna Gora biti odgovoran partner u sprovođenju sporazuma.
“Crna Gora snažno dijeli uvjerenje da Pariski sporazum o klimatskim promjenama predstavlja temelj daljih napora za očuvanje dugoročne klimatske stabilnosti kao mehanizama koji svim državama, bez obzira na njihov stepen razvoja, omogućava progresivno postizanje konačnog cilja – boljeg kvaliteta života za sve i na svim prostorima”, poručio je Vujanović, a saopšteno je iz njegovog kabineta.
On je naveo da je Crna Gora, i pored malog udjela u globalnim emisionim i populacionim statistikama, suštinski posvećena da doprinese sprovođenju novog globalnog razvojnog okvira.
“Spremna je da odgovorno i održivo upravlja svojim razvojnim potencijalima uz minimalni uticaj na životnu sredinu i promjenu klime i time za održivi razvoj i klimatske promjene”, saopštio je on.
U tom kontekstu, Crna Gora je, dodao je Vujanović, snažno podržala uspješno okončanje 21. zasijedanja Okvirne konvencije o klimatskim promjenama.
On je kazao da će Crna Gora, u skladu sa odredbama Pariskog sporazuma, potvrditi svoj Namjeravani nacionalni doprinos (INDC) smanjenju emisija gasova staklene bašte.
“Ovo sa težnjom da, u duhu širokog konsultativnog i inkluzivnog procesa, proceduru potvrđivanja završi u što kraćem roku, doprinoseći njegovom brzom stupanju na snagu i početku sprovođenja”, rekao je Vujanović.
On je ukazao da se Crna Gora svojim INDC-ijem obavezala na ambiciozan cilj smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte od 30 odsto, u odnosu na baznu 1990. godinu.
Vujanović je objasnio da mapa puta za ostvarenje tog cilja sadrži opsežne mjere koje će se sprovoditi na više kolosjeka.
On je dodao da je za Crnu Goru posebno važno i definisanje i sprovođenje aktivnosti za prilagođavanje promjeni klime, što će biti naš i globalni fokus u narednom periodu.
Vujanović je podsjetio da je Crna Gora, u cilju integrisanja klimatskih ciljeva u cjelokupnu razvojnu agendu, uključila pitanja ublažavanja uticaja klimatskih promjena i razvoja adaptacionih mehanizama u strateške ciljeve i mjere, u okviru nacrta Nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine koju će crnogorska Vlada usvojiti u junu.
Prema njegovim riječima, ona predstavlja krovni nacionalni strateški dokument za sprovođenje politike održivog razvoja do 2030. godine, a i Platformu za integrisanje Agende održivog razvoja do 2030. godine i ciljeva održivog razvoja u nacionalne planove i programe.
On je ukazao da je prošlu godinu obilježilo usvajanje tri istorijska razvojna dokumenta – Agende 2030 zajedno sa Akcionom agendom iz Adis Abebe, Sendai okvira za smanjenje rizika od katastrofa i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.
Vujanović je kazao da su višegodišnji pregovori dokazali da, i u vremenima krize, UN mogu da zajednički definišu ambiciozne, univerzalno primjenjive ciljeve sa jasnim smjernicama za zajedničko djelovanje, koji imaju i dovoljno fleksibilnosti za nacionalne razlike, i sposobnosti svih zemalja pojedinačno.
Prema njegovim riječima, usvajanje ta tri globalna dogovora predstavlja potvrdu spremnosti svih država i odgovornih subjekata da doprinosu transformaciji globalnih ekonomija i društava za održivi razvoj.
Sporazum je potpisala 171 država, među kojima je bilo više od 60 predsjednika država i Vlada, što je u istoriji UN-a najveći broj potpisnika sporazuma u jednom danu.
“To je pokazatelj visoko odgovornog odnosa prema nesumnjivo, jednom od najvećih globalnih problema kao i spremnosti zajedničkog djelovanja u njegovom rješavanju”, zaključuje se u saopštenju iz kabineta predsjednika.
