“U timu će biti oko 30 ljudi koji će pratiti manipulacije medija pristalica Kremlja i aktivnosti na internetu i društvenim mrežama. Potrebno je da na to reagujemo, u najmanju ruku da znamo kojim putem idu”, rekao je na češkom javnom servisu ČT ministar unutrašnjih poslova Milan Hovanec.
Novi specijalni tim bi trebalo da obuči državne činovnike kako da se suoče s rizicima koje sa sobom nose ciljane dezinformacije.
“Želimo da budemo otporni. Svjesni smo demokratskih vrijednosti za koje se zalažemo i nećemo dozvoliti da se rasture”, kazao je šef češke diplomatije Lubomir Zaoralek.
U Češkoj na internetu ima nekoliko desetina proruskih sajtova, vrlo profesionalnog izgleda, ali specijalizovanih za označavanje vlade u Ukrajini kao fašističke i za stalne optužbe da SAD žele da zavladaju cijelim svijetom.
Analitičari ocjenjuju da ti mediji imaju netransparentnu vlasničku strukturu, tako da ne može da se dođe do odgovora ko ih finansira.
Baza podataka sajtova i internet medija koji plasiraju dezinformacije napravljena je prošle godine u Slovačkoj, a sada takvu bazu prave i češki novinari.
“Cilj jednog dijela tih sajtova nije da ubijedi čitaoca da je pogled Kremlja na svijet jedini ispravan, već da preplavi javni prostor ogromnom količinom vijesti o jednom jedinom događaju. Da stvori potpuni haos. Da zaguši javni prostor tako da čovjek koji nema vremena da provjerava jednu informaciju na pedeset raznih servera, u novinama i televiziji dođe do zaključka: Bog sveti zna kako je to zaista bilo”, kazala je poznata češka novinarka Sabina Slonkova.
Igor Nikolajčuk iz ruskog Instituta strateških studija označio je Češku kao podijeljenu zemlju u kojoj se suočavaju dvije suprotstavljene tendencije-da li da se okrenu germanskom ili slovenskom svijetu, prenijela je češka televizija vijest Sputnjika.
Takav pogled, po ocjenama analitičara, i Češku čini zgodnom metom propagande, premda manje nego baltičke zemlje gdje postoji ruska manjina.
Posljednja komparativna anketa u zemljama Višegradske grupe pokazuje, međutim, da je povjerenje Čeha u Rusiju nisko, odmah iza Poljaka, pošto ga ima svega 16 odsto Čeha, dok 41 odsto ima povjerenje u SAD.
Rusiji najmanje vjeruju Poljaci, devet odsto anketiranih, dok u toj anketi slovačkog Instituta za javna pitanja u Rusiju povjerenja ima 17 odsto Mađara, a najviše joj vjeruju Slovaci-njih 31 odsto.
Utisak o proruskoj orijentaciji Čeha u svijetu djelimično pruža popularni predsjednik Češke Miloš Zeman učestalom javnom podrškom Rusije i kritikom Ukrajine.
Njegova popularnost nije zasnovana, kako navode mediji, na simpatijama prema Rusiji i Kini, već na radikalnim izjavama o muslimanima i zahtjevima da se Češka suprotstavi invaziji izbjeglica.
