To praktično znači da svi oni koji u EU traže azil, a dolaze iz tih država, po evropskoj listi, kada se usvoji, gube šansu da azil i dobiju.
To bi, nadaju se u parlametu, trebalo da donekle smanji pritisak tražilaca azila i Evropi i da priliku da se bavi slučajevima gdje je njena pomoć zaista potrebna.
Usred migrantske krize, na koju dosadašnji odgovori Unije nijesu pokazali rezultate, u Evropskom parlametu su se dosjetili da Evropa do sada nije uspjela ni da napravi zajedničku listu “sigurnih” zemalja, a tu su evropsku kakofoniju zakona i pravila do sada uspješno koristili i migranti iz regiona Zapadnog Balkana, prenosi Glas Amerike.
Prema podacima Fronteksa, samo prošle godine i samo sa Kosova, u Uniju je, tražeći azil, došlo oko 24.000 ljudi.
U svakom slučaju, Komitet za pravdu i građanske slobode Evropskog parlamenta je pokrenuo inicijativu koja bi trebalo da se okonča stvaranjem zajedničke, evropske liste “sigurnih” zemalja, na kojoj bi se našle sve države regiona i Turska, navodi Glas Amerike.
Inicijativa stvaranja evropske liste “sigurnih” zemalja je tek u začetku i očekuje se još dosta polemike ko i kako ispunjava kriterijume za uvrštavanje na tu listu, koja se iz današnje perspektive ipak čini neophodnom ukoliko Evropljani žele da zajedničke probleme rješavaju na zajednički način, prenosi Glas Amerike.