“Bexit ne bi bio propast svijeta. On ukazuje na probleme, koji nijesu riješeni. Kada osnivači više nijesu imali ulogu, previše je tehnički i pragmatično djelovano. Solidarnost, kao što to nalažu Rimski sporazumi, drugačije je shvatana nego danas, a to pokazuju grčka i izbjeglička kriza”, rekao je Kučan u intervjuu bečkom “Standardu”.
On je ukazao da ima mnogo aspekata koji su imali ulogu i u raspadu Jugoslavije, a kao prvo naveo ravnopravnost članica.
“Zvanično su svi bili ravnopravni. Ali neki su bili ravnopravniji. Drugo pored ravnopravnosti mora biti obezbijeđena funkcionalnost, i treće kako riješiti razlike ekonomske snage. Na jednoj strani postoje snažne države kao što su Njemačka i skandinavske zemlje, a na drugoj slabije kao što je Bugarska. To je isto bio poblem u Jugoslaviji. Postojao je mehanizam, ali on nije bio uspješan”, precizirao je Kučan.
Po pitanju jačanja nacionalizma, Kučan ne vidi paralele, ali sličnost vidi u društvenoj krizi.
“U takvim situacijama države počinju da misle na sebe. Legitimno je da svaka država zastupa svoje interese, ali problem nastaje tek kada to zastupanje biva na teret drugih. U Jugoslaviji je bio to slučaj. Nacionalizam je imao kao podlogu ekonomsku i političku nejednakost. U EU je to malo drugačije. Međutim vidim kao problem u EU nedostatak solidarnosti”, naveo je Kučan.
Kučan je kazao da parcijalni interesi jedne države postaju važnije od onih većeg jedinstva.
“Radikalni nacionalizmi u Poljskoj, Mađarskoj i baltičkim državama mogli bi stvarno voditi ka raspadu. Ako se raspadne Evropa onda može doći do konflikata između država, i zajedničko tržište bi nestalo. To bi moglo voditi ka ekonomskom ratu”, upozorio je Kučan.
Upitan koja bi politika sada bila bitna da se spriječi raspad EU, Kučan je rekao da prije svega treba hrabrosti.
Evropske vođe bi trebalo da se, kako smatra, sastanu i odgovore na laka pitanja, kao što je pitanje koji je interes da budu zajedno, kao i koje vrijednosti dijele.
“Strah od predsjednika Rusije Vladimira Putina ne može biti faktor identiteta. Takođe i interesi SAD to nijesu. Evropa je dio globalizovanog svijeta i u tom svijetu mora gledati kako da ojača svoju poziciju”, uvjeren je Kučan.
Kada je riječ o sporu Hrvatske i Slovenije, Kučan ističe da se radi o normalnim problemima i svađama.
“Na obje strane se, međutim, ti problemi pogrešno shvataju kao politički problemi, a ne pravna ili ekonomska pitanja. Čim se krene u tu političku logiku sve postaje problem i zbog toga i nerješiv. Uvijek se radi o pitanju ko pobjeđuje, a ko gubi. Ako se radi o štedišama Ljubljanske banke, onda se to mora shvatiti kao ekonomski problem. Što se pitanja granice tiče, to bi trebalo biti posmatrano pod pravnim aspektom”, dodao je Kučan ukazujući da je ovo posljednje pitanje postao prestižni problem koji, kako je podvukao, mora biti pravno riješen.
