Dvije zemlje su se, navodi britanska agencija, preliminarno raspitivale o mogućnosti kupovine ograda, koje je dizajnirao Izrael.
Obije zemlje, članice EU pojačavaju svoje granice da odvrate migrante, uglavnom izbjeglice od ratova, koje zapravo teže da stignu do bogatijih zemalja dalje na sjeveru i zapadu, posebno Njemačke.
Međutim, podizanje takvih barijera, koje bi mogle dostići pet do šest metara visine sa bodljikavom žicom na vrhu, opremljenih kamerama i senzorima, moglo bi da probudi sjećanja na podjele za vrijeme Hladnog rata u Evropi, navodi britanska agencija.
Bugarski i mađarski zvaničnici su nagovjestili da se o bezbjednosnim ogradama vode diskusije.
“Pretpostavljam da je to slučaj jer je saradnja između izraelskog i bugarskog Ministarstva unutrašnjih poslova i bezbjednosti prilično intenzivna”, izjavio je zamjenik bugarskog ambasadora u Izraelu Rajko Pepelanov, ne ulazeći u detalje, ali ističući da Bugari koriste izraelsko iskustvo koliko god mogu.
Mađarsko ministarstvo spoljnih poslova i trgovine reklo je da “ne daje informacije o izraelsko-mađarskim pregovorima koji se vode o kupovini graničnih ograda dizajniranih u Izraelu”.
Izraelski izvor kazao je da su svaki sporazumi još daleko, ukazajući na stanja u budžetu i političku osjetljivost EU u odnosu na podizanje ograda, kako bi se kontrolisao priliv migranata i izbjeglica iz Sirije, Iraka, Libije i drugih zemalja.
“Evropske zemlje sve žele rješenja i vide relevantnost naših tehnologija. Ali im je takođe potrebna podrška EU, a ona ne dolazi”, dodao je isti izvor.
Evropska komisija rekla je da se protivi izgradnji ograda, ali da prihvata da svaka nacija sama odluči kako da štiti svoje granice.
“Ograde ne šalju dobru poruku, pogotovo ne našim susjedima”, rekla je portparolka EK Mina Andreeva.
Pomenute zemlje su izrazile interesovanje za ogradu koju je Izrael podigao duž svoje granice s Egiptom duge 230 kilometara, ali ne za čeličnu i betonsku barijeru prema Zapadnoj obali.
Egipatska ograda je podignuta za tri godine i završena 2013. u cilju da se zaustavi priliv migranata iz Afrike i spriječe upadi islamističkih pobunjenika.
Ograda je koštala izraelsku vladu oko 380 miliona dolara.
Mađarska već završava 3,5 metra visoku ogradu na granici sa Srbijom.
Međutim, izraelske ograde ne samo što su više, već su i jače i imaju usavršeniju elektronsku odbranu.
EU agencija odgovorna za upravljanje granicama Frontex, protivi se ogradama i jasno je rekla da EU neće pomoći zemljama članicama da ih finansira.
