Neimenovani izvor Interfaksa, upoznat sa zahtjevom poslanika, kazao je da je “odluka o priznavanju nezavisnosti baltičkih zemalja pravno problematična, jer ju je donio neustavni organ”.
Taj izvor je rekao da će odgovor na taj zahtjev “biti analogan zahtjevu o Krimu” i podsjetio da je Državno tužilaštvo ranije već donijelo odluku o nezakonitosti predaje Krima iz sastava RSFSR Ukrajini 1954. godine.
On je rekao da ta odluka nije imala pravno dejstvo, jer je Tužilaštvo samo konstatovalo činjenicu da je tadašnji lider Sovjetskog Saveza Nikita Hruščov predao Krim neustavno jer odluku nijesu donijeli kompetentni organi.
Taj izvor je kazao da odluka tužilaštva ovog puta mora biti “više izbalansirana”. “Proglašavajući nezakonitim ove ili one sudbonosne odluke, može se otići suviše daleko, sve do problema legitimnosti stvaranja ŠSR i drugih država”, naveo je izvor agencije.
Zato, dodao je, pri donošenju takvih odluka “treba uzimati u obzir ne samo pravni, već i politički aspekt zahtjeva za razmatranje”.
Sumnje ruskih poslnika o legitimnosti odvajanja Letonije, Litvanije i Estonije pojavile su se nakon što je Rusija anektirala Krim i nakon rasta bojazni tih država od moguće ruske agresije.
Ruski premijer Dmitrij Medvedev ranije je izjavio da Rusija ne namjerava da obnovi SSSR, a predsjednik Vladimir Putin da Rusija nikome ne prijeti da jača vojnu moć isključivo u cilju odbrane.
