Evropa

Na današnji dan uveden šengenski prostor

Belgija, Luksemburg, Holandija, Francuska i Njemačka ukinule su granične kontrole na međusobnim granicama 26. marta 1995. godine, stvoriviši jedinstveni prostor bez unutrašnje granične kontrole i sa zajedničkim pravilima za ulazak u taj prostor na njegovim vanjskim granicima.

Ovih pet zemalja su 14. juna 1985. godine potpisale sporazum u malom luksemburškom mjestu Šengenu, tačnije na brodu na rijeci Mosele, koja prolazi kroz Šengen.

Sporazum je predviđao slobodno kretanja državljana tih zemalja na njihovu teritoriju bez pasoša i ličnih karata i kontrola na granicama, a to je bio početak šengenskog prostora koji danas broji 26 zemalja i koji se smatra jednim od najvećih postignuća u evropskim integracijama. Od potpisa sporazuma do ukidanja graničnih kontrola došlo je deset godina kasnije, a toliko se moralo čekati ponajprije zbog ponovnog ujedinjenja Njemačke 3. oktobra 1990. godine. 

Osamdesetih godina prošlog vijeka u tadašnjoj Evropskoj zajednici počela je rasprava o značenju slobode kretanja osoba. Neke su zemlje zastupale stav da se sloboda kretanja treba odnositi samo na državljane Evropske zajednice, što podrazumijeva zadržavanje kontrola na unutrašnjim granicama kako bi se moglo različito tretirati državljane zemalja članica od građana trećih zemalja, a druge su zastupale slobodu kretanja za sve unutar toga prostora, dakle i ukidanje unutarnjih graničnih kontrola. 

Kako nije došlo do dogovora, pet zemalja odlučilo je stvoriti prostor bez unutarnjih kontrola, što je kasnije postalo “šengenski prostor”. Taj međudržavni sporazum ugrađen je u evropsko zakonodavstvo sa Sporazumom iz Amsterdama iz 1999. godine. Šengenski prostor se postupno širio da bi danas uključivao 22 zemlje članice EU te četiri nečlanice: Norvešku, Island, Švajcarsku i Lihteneštajn. 

Od zemalja članica izvan šengenskog prostora, iako primjenjuje neke aspekte šengenskog sporazuma, ostala je Velika Britanija, a zbog toga je izvan ostala i Irska, koja bi u slučaju da je u Šengenu, morala, a to ne želi, uvesti kontrole na granici sa Sjevernom Irskom, koja je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Izvan toga prostora ostao je i Kipar, podijeljena ostrvska zemlja, čija međunarodno priznata vlada ne kontrolira cijeli teritorij, zatim Bugarska i Rumunija, kojima nedostaje politička suglasnost zemalja članica, iako su ispunile tehničke uslove te Hrvatska, koja 1. jula ove godine, dvije godine nakon ulaska u EU, može aplicirati za članstvo u šengenskom prostoru. 

 

Send this to a friend