Evropa

Njemačka: Polemika oko javnog nošenja jevrejske kape

Ilustracija

Prema njenim riječima, istina je da je broj antisemitističkih napada u Berlinu porastao, ali da su, recimo, u 2013. godini sedam od osam antisemističkih djela počinili pripadnici desno-radikalne scene.

Kolat je ocijenila da se koncentracija antijevrejskih djela na kvartove Berlina, gdje pretežno žive muslimani, ne može statistički prepoznati. Naglašavajući da 90 odsto antisemitističkih djela počine desničari, Kolat je istakla da se u pogođenim djelovima Berlina intenzivno, kroz određene programe, djeluje protiv takvih tendencija i istovremeno, navela da se u posljednje vrijeme i u muslimanskom miljeu uočava pojačano antijevrejsko ponašanje. 

Slično kao i Kolat, o Šusterovoj tezi izjasnio se i predsjedavajući Centralnog saveza muslimana Njemačke Ajman Macjek koji je rekao da su Šusterova “strahovanja opravdana” ali i upozorio na opasnost da se “socijalne napetosti” u njemačkim velikim gradovima “islamizuju”. 

Predsjednik njemačke Sužbe za zaštitu ustava Hans-Georg Masen podržao je, međutim, Šusterovu tezu i rekao da bi nošenje jevrejskih simbola moglo u nekim djelovima Njemačke da izazove provokacije. 

“Tamo bi se Jevreji trebalo odgovarajuće da ponašaju”, rekao je Masen, a mediji javlljaju da je broj krivičnih djela antisemitističke pozadine u Njemačkoj u porastu i da je 2013. godini registrovano 788 takvih slučajeva, a prošle godine čak 1076. 

U diskusiju se uključila i direktor američkog Jewish Committee u Berlinu Deidre Berger i požalila na antijevrejsku klimu u nemačkim javnim školama. 

“U mnogim školama Jevreji je psovka”, rekla je Berger i dodala da to mlade Jevreje traumatizuje i da na osnovu konkretnih slučajeva “mobinga” i opšte antijevrejske klime neki od njih idu rađe u jevrejske ili škole koje nijesu javnog karaktera. 

Kako je kazala, njemačka vlada je osigurala sveobuhvatnu zaštitu jevrejskim vjernicima. 

Šef savezne Službe protiv diskriminacije Kristin Liders istakla je da je nepodnošljivo da Jevreji moraju da razmišljaju od tome da li da javno nose ili ne nose jedan vidljivi znak svoje vjere. Ona je upozorila da se u društvu i politici ne bi smelo da shvati kao znak “nove normalnosti”, ako bi Jevreji morali o tome da razmišlljaju gdje smiju, a gdje ne da nose “kipu”, odnosno, svoju tradicionalnu kapu. 

Slično je reagovao i šef poslaničkog kluba demohrišćana u Bundestagu Folker Kauder, koji je Šusterovu izjavu ocijenio kao “alarm” i zahtijevao da država i društvo učine sve, kako bi se Jevreji mogli osjećati sigurno. 

Njemački tabliod Bild pisao je da se svih deset jevrejskih škola i 20 dječijih vrtića u Njemačkoj nalaze pod stalnom policijskom kontrolom. Kada je riječ o njemačko-izraelskim odnosima, obilježenim tragedijom Drugog svjetskog rata i zločinima faštičke Nemačke nad Jevrjima, mnogi njemački političari su posljednjih decenija intenzivno radili na pomirenju, unapređenju saradnje i podršci bliskoistočnom mirovnom procesu.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Anonimni
Gost
Anonimni

ja sam Jevrejin i ne osećam
ja sam Jevrejin i ne osećam se baš fino kad čitam komentare na CDM-u.

Send this to a friend