Šmit je u intervjuu za njemački radio Dojče vele rekao da je zabilježen napredak kada je u pitanju broj azilanata koji dolaze iz Srbije.
“U oktobru i novembru imali smo 3.000 do 3.600 zahtjeva za azil (iz Srbije), a sada imamo 1.700”, rekao je Šmit istakavši da efekat preduzetih mjera ipak nije kao što je bio očekivan i da će zato biti preduzeti dalji koraci.
Građani Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije, koje su označene kao “sigurne zemlje”, dobijaju zaštitu u 0,1 do 0,2 odsto slučajeva.
Iz Albanije, dodao je, ove godine je dobijeno 28.000 zahtjeva za azil.
“Takav razvoj nijesmo mogli da prognoziramo i veoma nas je iznenadio”, kazao je on.
Šmit je istakao da od avgusta stupa na snagu novi zakon koji će omogućiti da se kod očigledno neosnovanih zahtjeva za azil izriče zabrana ulaska i boravka u šengenskom prostoru.
Takođe, po njegovoj ojceni, treba zatno skratiti vrijeme trajanja postupka odlučivanja o azilu jer ne smije više biti finansijski isplativo zadržavanje u Njemačkoj, a ustanove za prijem izbelica treba više da se koncentrišu da tim ljudima pomognu u naturi, a manje novcem.
Na pitanje novinara da li vjeruje da potražioci azila dolaze samo da bi u Njemačkoj dobijali novčanu pomoć, Šmit kaže da upravo to čuju na mnogim saslušanjima tih ljudi u procesu odlučivanja o pružanju zaštite.
Ponovno uvođenje viza balkanskim državama bi ipak, prema njegovom mišljenju, bilo posljednje sredstvo, jer u Njemačkoj legalno živi i radi veliki broj ljudi s Balkana.
“Vraćanje viznog režima bi pogodilo i ljude koji iz tog regiona legalno dolaze u Njemačku i to ne bi bilo pravedno prema njima”, izjavio je Šmit za Dojče vele.
