To je jedna od glavnih odluka sa sastanka ministara unutrašnjih poslova EU u Luksemburgu gdje su usvojili i mjere i akcioni plan o “politici povratka”, piše hrvatski Jutarnji list.
“Vijeće potvrđuje da je koherentna, vjerodostojna i djelotvorna politika u vezi s povratkom onih državljana trećih zemalja koji ilegalno borave na teritoriji EU, koja bi poštovala ljudska prava i dostojanstvo tih ljudi, ključan dio sveobuhvatne migracione politike”, kaže se u zaključcima sa sastanka.
U raspravi o izbjegličkoj krizi često se čuju kritike da mnoge izbjeglice privlači da dođu u EU, iako se zna da su mnogi od njih zapravo ekonomski migranti.
Njemačka je najavila da će ubrzanom procedurom vraćati one koji nemaju osnova za azil, a to je da dolaze iz država gdje im ne prijeti neposredna opasnost po život kao pripadnika određene zajednice.
Evropska komisija je, međutim, upozorila da mnoge države članice slabo sprovode odluke o napuštanju teritorije koje su izdate onima čiji je zahtjev za azil odbijen.
Takvih je prošle godine navodno bilo gotovo pola miliona, ali je samo u 40 odsto slučajeva i sprovedena odluka o napuštanju teritorije ili deportaciji. To je omogućilo mnogima da ostaju ilegalno ili da traže azil u nekoj drugoj EU članici, ili da se jave pod drugim imenom.
Za sada najveće šanse za dobijanje azila imaju državljani Sirije, Eritreje i Iraka.
Ostale čeka brže rješenje zahtjeva za azil i u većini slučajeva deportacija. To će pogotovo biti slučaj s državljanima Srbije, Kosova i Albanije, jer su te države na spisku sigurnih država porijekla, navodi Jutarnji.
Države koje ne prihvate neuspješne tražioce azila izgubiće finansijsku pomoć EU, a one koje imaju viznu liberalizaciju rizikuju vraćanje viznog režima.
