“Vlada pod rukovodstvom Sirize ukoliko bude vodila naprednu politiku i uspije u dogovoru sa poveriocima mogla godinama dominirati”, konstatovao je on za bečki dnevnik Presse.
Prema njegovim riječima, trenutno je ljevica centra veoma podijeljena, a da li će doći do novog, šireg dijaloga zavisi mnogo od aktuelne vlade pod Sirizom.
Kako je kazao, Siriza je pravila greške, kako danas, tako i u prošlosti kada je bila protiv svega što je njegova vlada predlagala.
“Činjenica je da je Siriza proteklih nedjelja izgubila dragocjeno vrijeme, prije svega iz komunikativnih razloga. Potreban nam je nacionalni plan reformi, dogovor u vezi suštinskih reformi”, rekao je raniji grčki premijer.
Govoreći o vremenu početka krize, Papandreu je objasnio da su se Grčka i Evropska unija 2009. godine našle pred jednom situacijom, koja je bila potpuno nova za sve.
“Nije bilo nijednog mehanizma kao što postoje danas. Grčka je bila najslabija karika u lancu, ali se u suštini radilo o strukturalnom problemu eurozone. EU se koncentrisala na određene probleme. Tržišta, na drugoj strani, nijesu vidjela krize, a predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi rekao je da će učiniti sve da spase euro, i tek potom su se smirila tržišta. Da je to učinio 2010. godine, Grčka najvjerovatnije ne bi morala da traži zbrinjavanje pod “zaštitni kišobran”, smatra on.
Kako je ukazao, jedan od problema Grčke je bio taj što im je rečeno da sprovedu unutrašnju devalvaciju, to jest smanjenje cijena, kao osnovu rješenja.
“Rekli su nam, na primjer, smanjite cijene, plate, troškove proizvodnje kako bi bili konkurentni. Međutim, to je samo djelimično bilo ispravno. Proizvodi se ne kupuju iako su jeftini. Dizajn nije dobar, kvalitet, marketing, pa je zbog toga potrebno investirati, a firme restruktuirati. To nam je bilo potrebno, ali za to nam je trebalo više vremena i novca”, rekao je Papandreu kritikujući da se EU suviše insistira na restriktivnim merama, za razliku od Sjedinjenih Američkih Država ili Kanade.
On je ukazao da je njegova vlada, iako je bila nova i nije snosila neposrednu odgovornost za deficit 2009. godine, bila suočena sa ljutnjom i psihologijom koja je tražila kazne i da glavni problem nijesu bile previsoke penzije ili privilegije, koje su smanjene, već loše funkcionisanje državnog aparata.
Upitan za najavljeni referendum o drugom paketu mjera štednje krajem oktobra 2011. godine, Papandreu je kazao da je to izjašnjavanje usaglašeno sa međunarodnom zajednicom, ali da ipak nije sprovedeno zbog problema unutar njegove stranke, kao i nemogućnosti dogovora sa šefom konzervativne opozicije Antonisom Samarasom.
Papandreu smatra da bi reakcija građana bila pozitivna, jer su bili dobro obaviješteni o posljedicama istupanja iz eurozone, ujedno podsjećajući da je na prošlim parlamentarnim izborima ideja vodilja Sirize bio ostanak u eurozoni.
