Evropa

Posljedica krize: Depresija i nostalgija Rusa za SSSR-om

Istraživanje koje je danas predstavio direktor centra Lev Gudkov pokazalo je da je prema indeksima depresivnost među građanima na maksimalnom nivou od kada taj centar sprovodi istraživanja.

Tokom 2015. godine građani su sve češće počeli da osjećaju zavist, bijes, agresiju okruženja, strah, uvrijeđenost i očaj. Još jače su počeli da pokazuju simptome umora, izgubljenosti i usamljenosti.

Posljednji put sličan nivo depresivnosti Levada je uočila 2009. godine, kada su se u zemlji osjećale posledice prethodne ekonomske krize.

Zbog krize i negativnih emocija, sve više Rusa osjeća nostalgiju za vremenom Sovjetskog Saveza i simpatije za njegovim političkim sisteom, navodi Levada centar.

Dio anketiranih sa takvim raspoloženjem značajno je povećan od jula 2015. godine do januara 2016. godine. Otprilike na istom nivou bila ja podrška nekadašnjem sovjetskom sistemu i 2009. godine.

Levada navodi da je od druge polovine prošle godine opala i podrška Rusa zapadnom modelu demokratije, i sadašnjem političkom modelu u zemlji.

Saopšteno je da je anketa pokazala da sve više Rusa smatra da su oni i njihove porodice samo izgubili od promjena koje su se u zemlji dogodile nakon raspada SSSR, “perestrojke”, liberalizacije.

Gudkov navodi da se simpatije prema Sovjetskom Savezu odražavaju i u izbornim rejtinzima. Tako je Komunistička partija u junu imala šest odsto podrške glasača, a u januaru devet odsto.

“Agresivna antiukrajinska kampanja na ruskim TV i državnim medijima ugušila je svaku ideju reformi i modernizacije. Ta kampanja, sama po sebi imala je za cilj da unutar zemlje diskredituje vrijednosti demokratije i poštenih izbora, i odatle takav odnos Rusa prema Evropi i Zapadu u cjelini”, rekao je Gudkov.

On je dodao da je kampanja, takođe, bila praćena diskreditacijom opozicije kao stranih agenata i nosilaca tuđe kulture.

Gudkov je rekao i da su kod ispitanika preovlađujuća osjećanja “zavisti i kompleksa”. “Oni zavide prije svega korumpiranim činovnicima koji su zahvaljujući tome što su bliski vlasti mogli da odvoje sebi masno parče. Otuda i osjećaj gubitnika”, rekao je Gudkov.

Po njegovoj ocjeni, koncentracija na prošlosti ne predstavlja želju građana da se vrate u ŠSR, već formu kritike vlasti.

Istraživanje je sprovedeno u januaru, na reprezentativnom uzorku, uz statističku grešku od od 3,4 do 4,1 odsto.

Send this to a friend