Odnosi između NATO-a i Rusije pali su na najniži nivo od završetka Hladnog rata zbog krize u Ukrajini, a obije strane jačaju vojne aktivnosti kao odgovor na ono što smatraju ugrožavanjem sigurnosti, piše Jutarnji.hr.
NATO je objavio da je prošle godine u blizini svog vazdušnog prostora presreo ruske avione više od 400 puta, duplo više puta nego prethodne godine, dok je Rusija objavila da je zabilježila više od 3.000 letova aviona NATO-a nad svojom teritorijom i nad Bjelorusijom, duplo više nego 2013. godine.
“I jedna i druga strana su uvjerene u opravdanost svojih postupaka u svijetlu negativnih promjena u njihovom sigurnosnom okruženju”, napisala je radna grupa bivših visokih ruskih i evropskih diplomata u izvještaju za londonsku savjetodavnu grupu European Leadership Network.
U izvještaju stoji da je napetost toliko velika da bi moglo doći do opasne pogrešne procjene ili nezgode koja bi uzrokovala dodatno pogoršavanje krize ili čak i direktan sukob između Rusije i Zapada. Navodi se i da je od početka oružanih operacija na istoku Ukrajine, od maja prošle godine, između dvaju velikih blokova zabilježeno ukupno 66 “bliskih okršaja” koji su mogli da prerastu u nešto ozbiljnije.
U radnoj grupi su bili bivši poljski ministar spoljnih poslova Adam Rotfeld, bivši ruski ministar spoljnih poslova Igor Ivanov, bivši britanski ministri obrane Des Braun i Malkolm Rifkind i bivši njemački ministar obrane Volker Ruehe, kao i njihove kolege iz Španija, Francuske i Turske. Oni su uputili poziv na hitan sastanak Vijeća NATO-Rusija i predložili da dvije strane izrade zajednički nacrt pravila za vazdušnu sigurnost i susrete na moru, po uzoru na ona kakva imaju Sjedinjene Američke Države i Kina.
Među njima bi bila rana upozorenja na moguću opasnost, uspostavljanje pravila za jačanje međusobnog povjerenja, dogovor o uspostavljanju komunikacijskih kanala i izbjegavanju aktivnosti kao što su simulacije napada na drugu stranu.
NATO je umjesto toga pozvao Rusiju da se usredsredi na ispunjenje postojećih obaveza, odbacivši zamisao o uspostavljanju novog sistema za rano uzbunjivanje. Njegova portparolka Oana Lungesku istakla je da bi Moskva prva trebalo da preduzme dodatne napore kako bi uskladila svoju vojnu transparentnost i komunikacije sa naporima Sjevernoatlantskog saveza.
“Rusija već ima mnogo mehanizama za izbjgavanje neželjenih sukoba, smanjivanje napetosti i povećanje transparentnosti, od sporazuma o kontroli naoružanja do svojevoljnih mjera. NATO i dalje teži transparentnosti i dosljednosti. Vojna transparentnost i komunikacije su dvosmjerna ulica”, konstatovala je ona.
