Oko 3,2 miliona Iraca ima pravo glasa, a odziv je, prema izvještajima, bio veći od očekivanog.
Legalizacija gej brakova bi bila seizmička promjena u toj tradicionalno katoličkoj republici, gdje je homoseksualnost bila nelegalna do 1993. godine, a abortus je i dalje zabranjen osim u slučaju kada je ugrožen život majke.
Razultati anketa uoči referenduma pokazivali su da će većina birača glasati za legalizaciju istopolnih brakova.
Međutim, pristalice legalizacije nedjeljama su upozoravale na veliki broj stidljivih, pretežno ruralnih i starijih birača koji će glasati protiv legalizacije, a nisu bili mnogo glasni za vrijeme kampanje prije referenduma.
Državna televizija RTE je objavila da je na biralištima zabilježen veći odziv nego što je uobičajeno za referendume u Irskoj. U nekim gradovima, kao što su Dablin, Limerik i Voterford glasalo je i 60 odsto birača, navodi AFP.
Ta televizija je javila da je viđen veliki broj mladih birača širom zemlje, a da su redovi ispred nekih birališta tokom ranog jutra i uveče bili ogromni.
Legalizaciju istopolnih brakova podržavaju sve vodeće političke partije, dok je katolička crkva protiv.
Biračima je na referendumu postaveljeno pitanje da li žele da se u Ustav doda član koji glasi: “Brak mogu sklopiti dvije osobe u skladu sa zakonom bez obzira na njihov pol”.
Birališta su otvorena juče ujutro u sedam časova, a zatvorena u 22. sata.
U Irskoj je više mjeseci trajala raspravo o tome da li treba dozvoliti gej brakove.
Rezultati anketa pokazuju da će većina glasati za izmjenu Ustava tako da gej brakovi ubuduće budu dozvoljeni.
Međutim, zvaničnici Vlade i aktivisti za prava homoseksualaca izražavaju oprez zbog toga što je Irska poznata po iznenađenjima na referendumima.
Oni kažu da je odziv birača ključni faktor, naročito kada je u pitanju mlađa populacija koja obično ne glasa u velikom broju.
Lideri rimokatoličke crkve su tokom kampanje zastupali stav protiv legalizacije istopolnih brakova.
